SERVIS POSEBNIH NASLOVA IZBJEGLICE

Nadnaslov: Izbjeglice u Rusiji Naslov: Rusija strahuje od novog vala izbjeglica Podnaslov: Trajna opasnost prijeti od novih država Centralne Azije Piše: Martine NOUAILLE, AFP MOSKVA - Rusija je izgubila carstvo raspadom SSSR-a. Danas joj prijeti i val izbjeglica, koje bi se idućih mjeseci mogle u tisućama obrušiti na nju. Riječ je o Rusima protjeranim s Kavkaza, Centralne Azije i baltičkih zemalja. Oko 25 milijuna Rusa živi izvan zemlje. Vladine su procjene da je već oko milijun osoba napustilo "krizna područja" bivšeg SSSR-a kako bi našle spas u Rusiji. Samo njih 460.000 uživa status izbjeglice, što je pojam koji za bivšeg SSSR-a nije postojao. Prve pridošlice stigle su prije 4 godine. Bili su to Armenci iz Azerbajdžana. Neki od njih još uvijek kampiraju u bijednim moskovskim hotelima. Pridošlice, uglavnom Rusi, tek pristižu iz Abhazije, autonomne gruzijske pokrajine koja je u sukobu sa centralnom vlasti Tbilisija i Tadžikistana, gdje gotovo da hara građanski rat i raste antirusko raspoloženje. S prvim rujnom, Rusija je već prihvatila 50.000 osoba pristiglih iz Abhazije, nedavno je istaknuo premijer Egor Gajdar. Vlada nastoji držati pod kontrolom taj priliv izbjeglica i ne dozvoliti im da se nasele u glavnom gradu. Nemoguće je dobiti "propisku" i pomoć u Moskvi, ako nemaju rođake u tom gradu. Ilegalci su ipak brojni, tvrde karitativne ustanove. Međunaslov: Opasnost iz Centralne Azije Kraj Kaluge i Voroneja na jugu Moskve postavljeni su logori. Vojska je nedavno otvorila još jedan centar kapaciteta 13.000 mjesta u regijama Atalaja, u istočnom Sibiru, objavila je agencija ITAR. Predviđeno je da uskoro 35 drugih logora otvori svoja vrata. Ruski Crveni križ vjeruje da se deseci milijuna izbjeglica nalaze također na ruskom Kavkazu, iako ih lokalne vlasti odbijaju primiti. Prijetnja nekontroliranog priliva izbjeglica u zemlju koja proživljava strahovitu gospodarsku krizu, objašnjava neke aspekte ruske politike prema bivšim republikama SSSR-a. Tako se u Moskvi izuzetno trude da odgode povratak svojih jedinica stacioniranih u Baltičkim zemljama. Zauzvrat traže da se za njih izgrade stanovi, kao što je to bio slučaj s Njemačkom. Ruska je diplomacija izravno intervenirala u rješavanju problema rata na Dnjestru, regiji ruskog govornog područja u sukobu s regijom romanskog govornog područja Moldavije. Nakon potpisivanja sporazuma o prekidu vatre početkom kolovoza, izbjeglice ruskog govornog područja počele su se vraćati svojim kućama, tvrdi Aleksandar Sokolov, zadužen za pitanja izbjeglica pri ruskom Crvenom križu. Moskva također pokušava posredovati u sukobima Kavkaza, Nagorno Karabaha i u dvjema nezavisnim gruzijskim pokrajinama Južnoj Osetiji i Abhaziji. No služba za izbjeglice pri Ministarstvu rada vjeruje da najveća opasnost prijeti od novih država Centralne Azije. Za sada ih Rusi napuštaju dobrovoljno, bez velike žurbe, no ruske vlasti ne isključuju mogućnost njihovog masivnog priliva. (Hina) mh 040019 MET oct 92