HRVATSKOJ PONOVNO PRIJETE REDUKCIJE ELEKTRIČNE ENERGIJE

ZAGREB, 2. listopada (Hina) - Hrvatskoj će tijekom posljednja tri mjeseca ove godine, točnije samo u sjevernom dijelu razdvojenog elektroenergetskog sustava zemlje, nedostajati gotovo 700 milijuna kWh električne energije. Za pokriće tog manjka trebalo bi osigurati dodatnih 150 tisuća tona ulja za loženje u termoelektranama, koje su trenutno okosnica sjevernog dijela elektroenergetskog sustava ili devize za interventni uvoz električne energije. Hrvatska elektroprivreda, uz velike dugove i kroničnu nelikvidnost (žiro račun tog javnog poduzeća u Privrednoj banci blokiran je već sedam dana), ne može podnijeti financijski teret bilo kojeg od tih rješenja pa očekuje hitnu i primjerenu pomoć hrvatske Vlade. Izostane li ta pomoć HEP će uvesti ograničenja isporuka električne energije - do 33 posto na mjesec. Uz to, ispadanje iz pogona bilo koje veće proizvodne jedinice, zbog kvara ili zbog nedostatka goriva, izazvalo bi dodatna ograničenja isporuka električne energije. To je, među ostalim, istaknuto na današnjoj tiskovnoj konferenciji u tom poduzeću. Generalni direktor HEP-a mr. Ivan Putanec i njegovi suradnici tom su prigodom upozorili da je elektroenergetski sustav zemlje razdvojen u dva dijela, a zajedničko im je da su oba u kritičnom stanju. Sustav Dalmacije, u kojoj su od danas ponovno uvedene redukcije struje, fizički je odvojen od sjeverozapadne Hrvatske i povezan je s dijelom sustava Bosne i Hercegovine. Opskrba potrošača u tom dijelu zemlje ovisi o proizvodnim mogućnostima elektrana na tom području i isporukama iz Bosne i Hercegovine, koje pak ovise o ratnim prilikama u toj zemlji. Pritom je ključno pitanje kontrola Peruče i povezivanje Dalmacije sa sjeverozapadnim dijelom elektroenergetskog sustava zemlje, a ono pak ovisi o rješenjima otvorenih političkih pitanja. Tako HEP, primjerice, zbog razaranja dalekovoda (400 i 220 kV) i okupacije dijela teritorija i ne može koristiti hidroelektrane "Obrovac", "Manojlovac", "Golubić", "Peruča", "Sklope" i "Dubrovnik" ukupne snage 587 MW ili 17 posto raspoložive snage elektrana u Hrvatskoj. Uz to, Hrvatska je zbog rata ostala bez isporuka struje iz TE koje je financirala u BiH ("Tuzla", "Kakanj" i "Gacko") i Srbiji ("Obrenovac"), odnosno ukupne snage 600 MW. Hrvatska tako tijekom prvih devet mjeseci ove godine nije mogla koristiti ukupno 1.187 MW (31 posto raspoložive snage) kojima bi se proizvelo 2,036 milijardi kWh električne energije. Ove je godine, nadalje, i katastrofalna suša smanjila dotoke vode za hidroelektrane i akumulacije, energetska vrijednost kojih je bila 1,66 milijardi kWh manja od očekivane. Dio manjka električne energije proteklih je mjeseci podmirivan posudbama u inozemstvu (ukupno 516 milijuna kWh), a ta će se struja, kako ističu u HEP-u, morati vraćati i po cijenu ograničenja vlastite potrošnje. Takve su se elektroenergetske prilike, dakako, odrazile i na financijski položaj HEP-a. Ukupni je prihod HEP-a u prvih devet mjeseci dosegao 44 milijarde HRD, 180 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, a ukupni su rashodi istodobno porasli 405 posto, na 85 milijardi HRD. Ukupni je gubitak u tom razdoblju premašio 41 milijardu HRD i bio je 2.772 posto veći nego godinu dana prije. Pritom je rečeno da taj gubitak, zbog zaostajanja cijena električne energije stalno raste, a kronična se nelikvidnost pokušava prevladati skupim kratkoročnim zajmovima, troškovi kojih su u prvih devet mjeseci ove godine odnijeli HEP-u 20,4 milijarde dinara. Ovih je dana blokiran i žiro račun tog poduzeća pa su pod velikim upitnikom i isporuke dobavljača, osobito zagrebačke INE. Takvo će se stanje, upozoravaju u HEP-u, moći prevladati samo odlučnim mjerama hrvatske Vlade. Rješavanje zahtjeva za poskupljenje struje 81 posto od 1. listopada, koji je HEP uputio Vladi 8. rujna, trebalo bi biti samo prvi korak u konačnoj sanaciji financijskog položaja tog poduzeća, rečeno je na konferenciji za tisak. (Hina)ds 021237 MET oct 92