SERVIS POSEBNIH NASLOVA SAJAM KNJIGA

Nadnaslov: Frankfurtski sajam knjiga Naslov: Hrvatska i Slovenija na Sajmu knjiga u Frankfurtu Podnaslov: U Sloveniji je rođeno 150 izdavačkih kuća. U Hrvatskoj su "rat i prijelaz iz socijalizma u kapitalizam" otežali izdavaštvo. Piše: AFP FRANKFURT - Godinu dana unatrag bivša je Jugoslavija zajednički nastupila na frankfurtskom sajmu knjiga, a ove godine nazočne su samo dvije države proizašle iz bivše federacije: Hrvatska i Slovenija. Nova Jugoslavija, Bosna i Hercegovina, te Makedonija nisu nazočne. Hrvati i Slovenci izlažu u velikom paviljnu, koji okuplja zemlje bivšeg Istočnog bloka u središtu Istok-Zapad, što ga je Sajam dao na raspolaganje, a pripremio je i značajan niz manifestacija o toj temi. Na štandu Hrvatske, rat nije očit. Tek u jednom izlogu, ostaci knjiga izgorjelih u Vinkovcima "u godini rata, 11. rujna 1991." Nekoliko dirljivih fotografija istrgnutih iz albuma Dnevnik smrti. Osim knjiga o umjetnosti, ispod natpisa Hrvatski informativni centar, knjige na engleskom: Suffering of Dubrovnik, Zadar Destruction, The War Against Croatia, te album hrvatskih crtača pod naslovom Warikatura Croatica. Osim tih nekoliko svjedočanstava, bijeli štand predstavlja raznoliku proizvodnju, među kojima se ističu i francuski autori kao što su Georges Duby ili Jacques Attali. Nenad Popović, jedan od 19 hrvatskih izlagača, objašnjava agenciji AFP: "Ne želimo prikazati rat već redoviti život". Taj nezavisni izdavač iz Zagreb pripovijeda kako "su rat i prijelaz iz socijalizma u kapitalizam" otežali njegov posao. "Izdajemo knjige, jer želimo ostati izdavači i preživjeti u našem poslu", kaže on. Međunaslov: Prazan bosanki štand Za tu malu izdavačku kuću utemeljenu 1991. nazvanu Durieux, devet izdanih knjiga predstavlja "ulaganje za budućnost", objašnjava on. "Knjižare više ne plaćaju, ljudi nemaju sredstava za kupnju knjiga, stoga ovo što činimo jest simulacija, neka gesta". Da bi došao, Nenad Popović i četvorica njegovih kolega iskoristili su stipendiju fundacije US Open, koja podržava kontakte Istok-Zapad. Nekoliko metara dalje, kod štanda Češke i Slovačke, slovenski štand, ogroman i luksuzan, okuplja 33 izlagača. Jedan krak najavljuje "Slovenija: Dio nove Europe". Martin Žnideršič iz Slovenske knjige, objašnjava kako je zahvaljujući prijelazu na tržišnu ekonomiju svjetlo dana ugledalo 150 izdavačkih kuća, većinom privatnih. Slovenija, država sa 2 milijuna stanovnika objavljuje 2.000 naslova godišnje. "To je malo tržište, nema dovoljno novca, no želimo našom nazočnošću ovdje pokazati da su naše knjige kvalitetom jednake onima u Zapadnoj Europi". Slovenija će, tijekom Sajma, biti prva država proizašla iz bivše Jugoslavije prihvaćena kao član Međunarodne zajednice izdavača. Jedan jedini izdavač iz Bosne i Hercegovine prijavio se kao sudjelovatelj. Njegov je štand prazan. Drugi bosanski izdavač, Ivan Lovrenović, napisao je otvoreno pismo u ime svojih kolega, objašanjavajući kako ne mogu doći, jer su "zatvoreni u najvećem koncentracionom logoru", te je uputio poziv da "obitelj knjige ubilježi tu nesreću biblioteka i izdavačkih kuća". Konačno, Srbiji nije dozvoljeno sudjelovanje, zbog embarga. No, jedan pisac, Dragan Vekelić, prisutan je, a stigao je na poziv svog austrijskog izdavača. (Hina) sb 021528 MET oct 92