SLOVENSKA KOMISIJA ZA MEĐUNARODNE ODNOSE O ODNOSIMA S HRVATSKOM

LJUBLJANA, 25. rujna (Hina) - Komisija za međunarodne odnose slovenske Skupštine raspravljala je danas o odnosima s Hrvatskom u povodu parlamentarne rasprave o toj temi i uoči najavljena susreta predsjednika vlada. Članovi Ministarstva vanjskih poslova Kumer i Toš, koji su sudjelovali na dva zadnja sastanka mješovitih stručnih skupina slovenske i hrvatske vlade, rekli su da ima vrlo znatnih pomaka u rješavanju međudržavnih problema te da se do susreta Šarinića i Drnovšeka očekuju još neki pomaci. Veći dio problema usklađen je na ekspertnoj razini. Jučer je na sjednici takvo izvješće prihvatila slovenska Vlada, a hrvatska bi Vlada o njemu trebala odlučivati sutra, rečeno je na sjednici skupštinske komisije. Po izjavi Andreja Kumera hrvatski su sudionici odustali od dopune sporazuma o gospodarskoj suradnji i on će u prvotnu obliku ući u rafitikacijski postupak u Sabor. Postignut je i dogovor o platnom prometu, a usklađuju se tekstovi u oba prijevoda. Dogovoreno je i stanje međusobnih obveza odnosno potraživanja nastalih do 7. listopada 1990. (kad se Slovenija monetarno osamostalila/, te da se sklopi ugovor o morskom ribarstvu. Ratificiranjem sporazuma o gospodarskoj suradnji Slovenije i Hrvatske, objasnili su predstavnici vlade, ukinule bi se izvozne pristojbe i jedne i druge države. Slovenski sudionici drže da bi se tako zaštitila pravna sigurnost slovenskih gospodarskih subjekata u Hrvatskoj. Izrazili su nadu da će Hrvatska ustrajati na usklađenim stajalištima te da će o tomu u Zagrebu biti potpisan protokol, odnosno memorandum. Predstavnici oporbenih stranaka zahtijevali su na sastanku veća jamstva za tekuće poslovanje slovenskih gospodarstvenika u Hrvatskoj zbog "procesa državne privatizacije u Hrvatskoj u zadnjih šest mjeseci" te bolju zaštitu slovenskih gospodarskih probitaka na moru. Predstavnik Vlade izjavio je da sadašnji nacrt sporazuma o granici ima prilagođen tekst s kojim bi se Hrvatska mogla složiti, jer određuje da međudržavna granica teče po granicama koje su vrijedile kao republičke u SFRJ, a općinske granice tumači kao katastarske općinske granice, kako su bile prvotno ucrtane, što je vidljivo iz arhiva obiju država. Riječ je o katastarskim granicama mjerenim u razdoblju 1818-1828. U slučaju Piranskog zaljeva ostaje zaplet koji je - kako je objašnjeno - pravno prijeporan iz 1966. zbog 100 metara pojasa uz Dragonju. Riječ je o tome da se granica na nekim mjestima određuje kao riječno korito, a na drugima samo kao Dragonja ili rijeka Dragonja. Ppredstavnik opozicije zahtijevao je da se sporazum tumači kao dokument o postupku određivanja granice, a ne o granici, zbog važnosti koju Slovenija pripisuje izlazu na otvoreno more, te da se pravo Slovenije na ribolov u sjevernom Jadranu tumači "kao nasljedno pravo iz bivše Jugoslavije". Prije početka sastanka zamjenik ministra vanjskih poslova Zoran Thaler predlagao je da se sastanak Komisije zatvori za javnost, što nije prihvaćeno. U ponedjeljak u Piranu zasjeda i parlamentarna Komisija za pomorstvo, u kojoj oporba ima veći utjecaj, pa se može očekivati da će i tamo biti riječi o hrvatsko-slovenskom dogovaranju o granici. (Hina) mc 251459 MET sep 92