ZNANSTVENI SKUP NA BRIJUNIMA NA TEMU "KAKVA BUDUĆNOST TALIJANSKE MANJINE U ISTRI"

MANJINE U ISTRI" BRIJUNI, 20. rujna (Hina) - U nazočnosti generalnog konuzla Italije u Kopru - Luigia Solaria (Luiđi), pulskog gradonačelnika Luciana Delbianca (Lučano Delbianko), sveučilišnih profesora iz Italije, Slovenije i Hrvatske, saborskih zastupnika iz Istre, te prvaka talijanske manjine, okruglim stolom na temu "Kakva budućnost talijanske manjine u Istri" danas je na Brijunima završio trodnevni brijunski dio međunarodnog znanstvenog skupa sociologa "Etnicitet, granice, Europa". U raspravi je tridesetak uzvanika istaknulo da je položaj talijanske manjine ne samo u Istri, već i južnije, znatno bolji u usporedbi s ne tako davnom prošlošću. Proces demokratizacije u Sloveniji i Hrvatskoj otvorio je talijanskoj manjini šire mogućnosti za suradnju ne samo s Italijom već i sa drugima, koji ju mogu poduprti u njenim težnjama. "Zadnjih pedeset godina za Talijane u Istri i južnije bili su poprilično teški, posebno u sklopu događaja vezanih uz drugi svjetski rat", rekao je talijanski konzul Solari, te naglasio da treba ići dalje, uzdići se iznad povijesnog vremena, bilo kakvog nacionalizma i stvarati sretniju simbiozu triju zemalja, koje će se međusobno oplemenjivati. Ohrabrujuće riječi za sretniju budućnosti talijanske manjine u Hrvatskoj čule su se i od Maurizia Premula (Mauricio), predsjednika Unije Talijana. Polazište njegova optimizam je ujedinjena Europa, kojoj teži i Slovenija i Hrvatska. U međuvremenu, po njegovim riječima treba premostiti ekonomske i druge teškoće, koje zbog rata potresaju obje mlade države. "I dalje", kaže Premula, "treba ustrajati na svestranoj suradnji među trima zemljama, te što bržem izjednačavanju prava manjina, pazeći da ih administrativne granice ne razdvajaju". Slično su govorili Ezio Mestrovich (Encio Meštrović), direktor riječkog "Edita" "La Voce del Popola" ("La Voče del Popolo") i Nelida Milani-Kruljac, profesorica pulskog i riječkog sveučilišta. Mestrovich je uz ostalo rekao da je "nakon pada jugokomunističke kolektivne ideologije oslobođen individualizam, slobodna inicijativa". Prof. Milani-Kruljac ističe dvije ustanove, na kojima se bazirao kulturno-edukativni razvoj talijanske manjine. To su Povijesni centar u Rovinju i talijanska katedra Pedagoškog fakulteta u Puli. Da bi educiranje talijanske manjine bilo još uspješnije trebalo bi proširiti djelatnosti studija na talijanskom i kvalitativno poboljšati školski kadar, u suradnji sa talijanskim sveučilištima. Furio Radin, saborski zastupnik talijanske manjine, je rekao da politička slika Hrvatske još uvijek nije definirana, te da predstavnici talijanske manjine ne bi trebali davati svoje službene predstavnike ni u jednu politički opciju, pa onda ni u regionalnu. Profesori talijanskih sveučilišta istaknuli su potrebu jače gospodarske suradnje s Italijom, kako se ne bi zatvarali u lokalne okvire, odnosno onemogućavali tehnološku i raznu drugu modernizaciju u Sloveniji i Hrvatskoj. Prof. dr. Ulderico Bernardi (Ulderiko), sa venecijanskog Sveučilišta naglašava daljnju potrebu spašavanja multikulture, koja zapravo obogaćuje interkulturu pojedinca, što je očito bilo u Istri, te spašava mir. Dino Debeljuh, saborski zastupnik IDS-a iznio je više problema u Istri, koje što prije treba rješiti. Po njegovim riječima to je školovanje talijanske manjine, liječenje u pograničnim zonama, dr. Međunarodni znanstveni skup sociologa nakon Brijuna sutra nastavlja s radom u talijanskoj Goriziji (Goricia), gdje će završiti raspravama na temu "Europa između želja i mogućnosti" (Hina) mc 201444 MET sep 92