IZBOR IZ PISANJA STRANOG TISKA I EMISIJA RADIO I TV POSTAJA

RADIO I TV POSTAJA ZAGREB, 18. rujna (Hina) BRITANSKI RADIO (BBC) - "Državni tajnik za obranu SAD Dick Chaney, nakon nedavnih razgovora u Parizu, pojasnio je da još ima razlika u shvaćanju svrhe uspostavljanja bilo kakve zračne blokade", piše Nick Charles. "Jedan bi tip blokade", nastavlja on, "srpskim snagama u Bosni onemogućio uporabu ratnih zrakoplova, i to je različito od blokade, koja bi bila potrebna za zaštitu humanitarnih letova i cestovnih konvoja. Uspostavljanje zračne blokade ideja je koja se temelji na nadmoćnosti zapadnog zračnog potencijala. Umanjuje se potreba za izlaganjem zapadnih vojnika opasnostima na zemlji, te se minimalizira rizik eskalacije sukoba. Istodobno", napominje komentator, "mnogi vojni stručnjaci trude se istaknuti umanjene mogućnosti ratnog zrakoplovstva s obzirom na teren, klimu te vrstu oružanih snaga koje operiraju u Bosni, što sa druge strane upućuje na potrebu povećanja kopnenih snaga. Britanija, koja se najviše predomišljala oko raspoređivanja vojnih snaga, sada je suočena sa slanjem najvećeg kontingenta u prošireni sastav snaga UN u Bosnu", primjećuje Charles. "Britanija i druge zemlje, koje šalju vojnike uvjeravaju kako će njihova glavna zadaća biti pratnja humanitarnih konvoja. No u isto vrijeme očito je da će upravo zbog britanskog inzistiranja nove vojne snage glede uporabe oružja imati prilično veće ovlasti nego do sada. Ne samo da će im biti dopušteno odgovoriti paljbom, nego će je moći i prvi otvoriti, ako pricijene da su primijetiili aktivnosti, što prijete njihovoj misiji. To će za UN biti nova vrsta operacije i važan test njihove sposobnosti da se i sami ne umiješaju u sukob", drži komentator. "Britanski ministri odlučni su u izjavama da će u slučaju ozbiljnog pogoršanja na terenu povući svoje vojnike. No, reakcija ovdašnje javnosti na takav potez u zimskom razdoblju, kada će humanitarne potrebe biti još veće, mogla bi značiti da za one, koji odu nema povratka u dogledno vrijeme", zaključuje Charles. WASHINGTON POST - Izvješćujući s Pala, dopisnik Peter Maas napominje kako "srpske nacionalističke snage tvrde da su u Bosni stvorile vlastitu neovisnu republiku. Međutim, za sada se ona više čini zemljom nesigurnosti. U dijelu Bosne koji su okupirali Srbi upadi muslimanskih gerilaca učinili su sporedne putove neprohodnima... Putovanje kroz predjele koje separatistički srpski vođe nazivaju autonomnom republikom, uglavnom se svodi na jurnjavu između utvrđenih gradova i sela, dok Srbi otkrivaju da je osvajanje teritorija ponekad mnogo lakše nego obrana. Srpska je vojna snaga ovdje još velika, ali je podijeljena između suparničkih lokalnih političara, monarhističkih zapovjednika, bivših komunističkih dužnosnika i pljačkaša koji ne vjeruju vlastitim političkim vođama i preziru jedni druge", opisuje Maas. Jedan zapadni diplomat, navodi dopisnik, napominje kako "unatoč vojnim uspjesima, Srbi imaju odrpanu, demoraliziranu vojsku koja se boji zime i smanjivanja zaliha. 'Republika' koju su stvorili ne može preživjeti". Podsjećajući zatim na početak rata u travnju, kad su muslimanski gradovi padali jedan za drugim, autor upozorava da je "početni dojam o nezaustavljivoj nemani možda ipak bio preuranjen". Dodajući da su u početku snage bosanske vlade bile neorganizirane i slabo naoružane te da se nisu mogle suprotstaviti srpskim snagama, koje je predvodila jugoslavenska vojska pod srpskim nadzorom, Maas ističe da "Muslimani sada žestoko odgovaraju i pružaju otpor srpskim opsadama ključnih uporišta - Sarajeva, Goražda, Bihaća, Tuzle. Prošloga su mjeseca muslimanske snage čak i napredovale". Maas naglašava da se sličan scenarij odvijao i prošle godine u Hrvatskoj; u početku su teško naoružani srpski pobunjenici lako izborili početne pobjede, ali poslije nekoliko mjeseci, snage hrvatske Vlade pregrupirale su se i usporile napad. "U siječnju je prekid vatre kojemu su posredovali UN, zaustavio borbe - učvrstivši lokalni srpski nadzor nad više od četvrtine Hrvatske - a mnogi diplomati i promatrači tvrde da je primirje spasilo Srbe od sigurnog poraza", podsjeća dopisnik, upozoravajući da i sada "srpski nacionalistički vođe traže slično primirje koje će formalizirati njihova osvajanja". Autor podsjeća i na Karadžićeve tvrdnje u nedavnom interviewu: "Jedino što sada moramo učiniti jest - pregovarati o rješenju". Osim toga Karadžić je rekao da je "čak i voljan vratiti dio osvojenog teritorija u zamjenu za mir", te da Srbi sada nadziru "70 posto teritorija, ali traže samo 64 posto". U nastavku dopisnik napominje kako je većina teritorija "postala ničijom zemljom napuštenih sela", u gradovima je uveden policijski sat, tvornice su uništene. "Kao i mnoge osvajačke vojske, bosanski su Srbi mnogo brže osvojili teritorij, nego što su mogli uspostaviti sigurne putove za opskrbu", piše Maas, dodajući između ostalog da je "moral sve niži, a bosanski se Srbi sve više boje da bi ih mogao napustiti njihov glavni vođa i zaštitnik, srbijanski predsjednik Slobodan Milošević, kako bi Srbiju oslobodio čeličnoga stiska sankcija koje su joj nametnuli UN. Međunarodna je zajednica optužila Miloševića da pokušava stvoriti 'veliku Srbiju', koja bi se protezala prema zapadu, preko Bosne do područja u Hrvatskoj koja drže Srbi, međutim diplomati u Beogradu tvrde da bi on mogao odustati od tog plana samo da politički preživi u Srbiji". Osim toga, napominje dopisnik, "sve je jači i osjećaj paranoje, koji izvire iz činjenice da program protjerivanja nesrpskoga pučanstva s područja koja nadziru još nije potpuno dovršen. Iako su srpske snage protjerale stotine tisuća Muslimana i Hrvata iz njihovih domova širom Bosne, mnoge su tisuće ostale, a lokalne su srpske vlasti zabrinute da bi, kad bi imali oružje, mogli stvoriti jake snage iza linija fronte". Maas ističe da su "prije nego su počele borbe i proterivanja, bosanski Srbi živjeli mirno i dobro zajedno s muslimanskim i hrvatskim susjedima; a sad je rat mnoge od njih pretvorio u sirotinju". Međutim, napominje, "većina srpskih zapovjednika i dalje čvrsto vjeruje u ispravnost svojih ciljeva i nastavljaju vrtjeti retoriku Pala i Beograda da vode očajnički rat protiv islamskog fundamentalizma. Muslimani, tvrde, ne pokušavaju samo uspostaviti islamsku državu u Bosni, nego žele stvoriti islamsko carstvo koje bi se prostiralo od Bosne do srednjeg istoka". (Hina) sb 180230 MET sep 92