SERVIS POSEBNIH NASLOVA: ISTOČNA EUROPA - KRIZA, RECESIJA, OPORAVAK

Nadnaslov: Gospodarska situacija u zemljama središnje i istočne Europe Naslov: Najžilavija europska kriza Podnaslov: Bečki Institut za međunarodne gospodarske usporedbe ocjenjuje da će gospodarska kriza u zemljama središnje i istočne Europe bjesniti 1992. godine a prvi znaci kraja recesije uočljivi su u Madžarskoj, Poljskoj, Češkoj i Slovačkoj. Rumunjska i Bugarska još uvijek tonu u krizu a oporavak je pod znakom pitanja u zemljama bivšeg SSSR i bivšoj Jugoslaviji. Piše: Jean BURNER, AFP BEČ - Sve zemlje središnje i istočne Europe još su uvijek pogođene jakom gospodarskom krizom, težom od velike svjetske krize iz 28. i 29. godine i eksplozijom nezaposlenosti usprkos ohrabrujućim rezultatima na polju suzbijanja inflacije u Madžarskoj, Češkoj i Slovačkoj i Poljskoj. "Prvi znaci kraja recesije uočljivi su u Madžarskoj, Poljskoj, Češkoj i Slovačkoj, dok Rumunjska i Bugarska još tonu u krizu, a Rusija i zemlje bivše Jugoslavije ne vide nikakav pozitivan znak na obzorju", ocjenjuje jedna analiza bečkog Instituta za međunarodne gospodarske usporedbe (WIIW). Za sve te zemlje Institut predviđa pad od 5 posto nacionalne brutto proizvodnje u 1992. godini i prije svega porast nezaposlenosti uslijed zatvaranja nerentabilnih poduzeća, potpunog raspada sustava trgovačke razmjene u bivšem Comeconu, gospodarskoj organizaciji zemalja istočne Europe, zbog pretvorbe vojnih industrija i potpunog rasula gospodarskog života u bivšoj Jugoslaviji i bivšem SSSR-u. Prošlog travnja, stručnjaci Međunarodnog ureda za rad u Ženevi (BIT) su predvidjeli 22 milijuna nezaposlenih krajem 1992. godine u istočnoj Europi, uključujući Rusiju i bivšu Jugoslaviju. Međunaslov: Sve brojniji sloj siromaha Prema nedavnoj analizi stručne revije Business Eastern nezaposlenost Europe će, samo u Rusiji, pogoditi 6 milijuna ljudi potkraj 1992. godine, 2,9 milijuna u Poljskoj, 750.000 u Češkoslovačkoj, 700.000 u Madžarskoj, više od milijun u Rumunjskoj, 750.000 u Bugarskoj, ili posvuda više od 10 posto aktivnog stanovništva. Tu provalu nezaposlenosti prati drastično smanjenje socijalnih pogodnosti naslijeđenih iz bivših komunističkih režima. Takva je situacija stvorila i novi društveni sloj koji živi na rubu društva u potpunoj oskudici. Korupcija je uobičajena u zdravstvenom sustavu gdje bolesnici moraju plaćati usluge liječnika i bolničara žele li biti korektno njegovani. Ipak stručnjaci otkrivaju da su tri zemlje središnje Europe, i to Poljska, Češka i Slovačka i Madžarska počele bilježiti ohrabrujuće rezultate, posebno na polju suzbijanja inflacije i mogle bi, u slučaju održanja političke i društvene stabilnosti, od 1993. godine doživjeti skromni preporod. U Madžarskoj, stručnjaci Business Eastern Europe očekuju rast do 2 posto brutto nacionalne proizvodnje u 1993. godini, nakon novog pada od 2 posto u 1992. godini i rekordne nezaposlenosti od 13 posto aktivnog stanovništva. Inflacija bi trebala pasti s 36 na 25 posto u 1992. godini, a prodaja na Zapad porasti za 10 posto u odnosu na 1991. godinu. Međunaslov: Loši planetarni aspekti Balkana U Češkoj i Slovačkoj, vlasti predviđaju skromni porast od 0,6 posto brutto nacionalne proizvodnje u 1993. godini, usprkos mogućem padu od više od 5 posto u 1992. u odnosu na 1991. godinu. Oni temelje svoj optimizam na spektakularnom padu inflacije koja bi trebala biti od 58,5 u 1991. godini svedena na 16 posto potkraj 1992. godine. Ali razdvajanje Češke i Slovačke, koje će krajem godine postati dvije države moglo bi dovesti do ponovnog pada gospodarstva i to napose u Slovačkoj gdje je broj nezaposlenih četiri puta veći nego u Češkoj i Moravskoj. I u Poljskoj se javljaju prvi znaci konsolidacije gospodarstva usprkos rekordnoj nezaposlenosti koja bi mogla zahvatiti 3 milijuna ljudi do kraja godine. Inflacija bi trebala pasti sa 70 posto u 1991. godini na 46,5 posto u 1992. godini, a pad brutto nacionalne proizvodnje će biti 2 posto. Stručnjaci pak očekuju stidljiv oporavak u 1993. otprilike 1 do 2 posto. Nasuprot tome, predviđanja su i dalje loša za balkanske zemlje Bugarsku, Rumunjsku, Albaniju i zemlje bivše Jugoslavije. Tu inflacija nije obuzdana, ekonomska recesija će se nastaviti u 1993. godini, a nezaposlenost rasti onako kako se budu zatvarala nerentabilna i trošna poduzeća komunističkog razdoblja nakon ukidanja državnih subvencija i njihove progresivne privatizacije. Glede Rusije su stručnjaci Business Eastern Europe posebno pesimisti i predviđaju pad od 20 posto brutto nacionalne proizvodnje u 1992 godini, a 11 posto u 1993. godini. Inflacija bi dosegla astronomski iznos od 1.700 posto u 1992. godini, te pala na 900 posto u 1993. godini. (Hina) 172259 MET sep 92