SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov: Proslava u utorak, 15. rujna u Strasbourgu tijekom rujanskog plenarnog zasjedanja Naslov: Europski parlamenat slavi 40. rođendan Podnaslov: Četrdeset godina nakon osnutka, Europski parlament se i dalje pokušava afirmirati kao prava nadnacionalna skupština i smatra nedostatnim nove ovlasti koje mu daje ugovor iz Maastrichta. Piše: Christian SPILLMANN, AFP BRUXELLES - Četrdeset godina nakon osnutka, Europski Parlament se i dalje pokušava afirmirati kao prava nadnacionalna skupština i smatra nedostatnim nove ovlasti koje mu daje ugovor iz Maastrichta. Sljedećeg utorka u Strasbourgu 518 europskih poslanika proslavit će tu obljetnicu tijekom rujanskog plenarnog zasjedanja. Ako ugovor iz Maastrichta prođe referendum 20. rujna u Francuskoj, parlament će imati veći utjecaj na odluke Dvanaestorice koje se izravno tiču 340 milijuna građana Zajednice. Od lipnja 1979. godine, Europski Parlament je jedina institucija EZ izabrana na općim izborima svakih pet godina. Sljedeći izbori će se održati u lipnju 1994. godine. Prethodnica Parlamenta, Zajednička skupština Europske zajednice ugljena i čelika (CECA) okupila se0 prvi put 10. rujna 1952. godine pod predsjedavanjem belgijskog socijaliste Paul-Henrija Spaaka. Tada je brojala 78 predstavnika nacionalnih parlamenata šest zemalja članica CECA-e: Francuske, Zapadne Njemačke, Italije, Belgije, Nizozemske i Luxemburga. Godine 1958. Ugovor u Rimu proširuje njezine nadležnosti osnivajući Europsku ekonomsku zajednicu (EZ) i uzima naziv Europski Parlament. Sa 142 poslanika broj je narastao na 518 pridruženjem Velike Britanije, Irske, Danske, Grčke, Španjolske i Portugala. Parlamentom od početka godine predsjedava njemački demokršćanin Egon Klepsch, nasljednik španjolskog socijaliste Enriquea Barona Crespa. Osamnaest (18) poslanika zastupaju pet saveznih pokrajina bivšeg DDR i Istočnog Berlina te imaju promatrački status, jer se Francuska, radi uravnoteženosti suprostavlja njihovu ulasku. Međunaslov: Sjedište u tri europska grada Trenutno, Europski Parlament ima pravo veta na budžet EZ, ali u drugim oblastima može samo davati prijedloge ili amandmane Vijeću ministara Dvanaestorice. Ugovor iz Maastrichta predviđa jačanje njegovih ovlasti. Odsad će odluke u brojnim područjima koje se odnose naročito na Jedinstveno tržište 1993. godine (zdravlje, slobodno kretanje radnika, zaštita potrošača, "transeuropske" mreže prijevoza, telekomunikacije i energija) usvajati i i ministri Dvanaestorice kao i većina europskih izaslanika. Parlament će trebati dati zeleno svjetlo molbama pristupa Zajednici kao i sporazumima o suradnji i udruživanju zaključenim s njom. Od 1994. godine, europske povjerenike koje izaberu države članice morati će odobriti i Zajednica. Definitivno sjedište skupštine koja svoje aktivnosti dijeli između Bruxellesa, Strasbourga i Luxembourga još nije određeno. Svaki od tri grada je izgradio skupu polukružnu dvoranu, ali ona u Luxembourgu je neupotrebljena u zadnjih deset godina. Jedanaest godišnjih plenarnih zasijedanja održava se u Strasbourgu, a Bruxelles prihvaća izvanredne sastanke i radove 19 parlamentarnih komisija. Zastupnici se tuže na nepresatna i skupa putovanja, ali kategorično suprostavljanje Francuske na odlazak iz Strasbourga dosad je blokiralo svako rješenje tog spora. (Hina) fp 122201 MET sep 92