PREDSJEDNIK TUĐMAN OTVORIO JESENSKI MEĐUNARODNI ZAGREBAČKI VELESAJAM

ZAGREB, 14. rujna (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman na prigodnoj je svečanosti danas otvorio Jesenski međunarodni zagrebački velesajam, na kome do 20. rujna sudjeluje 1.046 izlagača iz 40 zemalja svijata i Hrvatske. Jesenski međunarodni zagrebački velesajam dokaz je da je Hrvatska i u gospodarskom smislu preživjela agresiju komunističke vojske, Srbije i Crne Gore, te je poticaj novim gospodarskim kretanjima prema privatnom vlasništvu, poduzetništvu i slobodnoj tržišnoj ekonomiji, rekao je otvarajući jesensku sajamsku priredbu predsjednik Tuđman. Zagrebački velesajam bio je uvijek, kazao je dr. Tuđman, odraz gospodarskih prilika Zagreba, Hrvatske i ovog dijela svijeta, pri čemu je podsjetio na Zlatnu bulu Bele IV i povlastice koje je hrvatsko-ugarski kralj dao domaćim trgovcima i poduzetnicima te na prvu hrvatsku gospodarsku izložbu iz 1864. Nažalost, dodao je dr. Tuđman, Hrvatska je u svojoj nedavnoj povijesti doživljavala takve neugodnosti da su vlastodršci iz Beograda ne samo pokušali oduzeti povlastice velesajmu, nego čak i uzeti i premjestiti održavanje velesajma iz Zagreba negdje drugdje. Hrvatsko gospodarstvo pokazalo je sposobnost da nakon priznanja nastavi sa svojom gospodarskom tradicijom te da danas svi preživljavamo te prijelomne trenutke povijesti i pozitivne i negativne. Raspad Jugoslavije i slom socijalističkog sustava stavlja pred hrvatsko gospodarstvo potpuno nove zahtjeve, kao što je proglašenje novih načela na kojima Hrvatska gradi gospodarstvo i život u cjelini, rekao je dr. Tuđman, dodajući kako izlaz iz nenaravnog, socijalističkog društvenog sustava u pluralističko vlasništvo, slobodno tržište, privatno poduzetništvo i nije tako jednostavan kao što se čini. Hrvatska i njezino gospodarstvo nalaze se, kao i gospodarstva svih zemalja koje su napustile komunistički sustav, pred takvom zadaćom u kojoj se nitko do sada nije našao - prevesti društveno vlasništvo (ničije) u privatno dioničarsko vlasništvo te plansku privredu u privredu privatnih poduzetnika, ali sa državnim interesima. Dr. Tuđman je ustvrdio da je Hrvatska odlučna i nema nikakvih kolebanja da što prije pretvorbom tog socijalističkog društvenog vlasništva, prestrukturiranjem i reprivatizacijom ustanovi temelje slobodnog demokratskog svijeta, slobodne ekonomije i slobodnog poduzetništva. Nije neodmjereno reći, naglasio je dr. Tuđman, da je do sada ostvarenim Hrvatska čak nadmašila mnoge zemlje od Baltika preko Jadranskog do Crnog mora, koje su u sličnoj situaciji i rješavaju istu zadaću. Ipak, smo mi bili u nešto povoljnijem položaju, jer je taj socijalistički sustav imao ipak neke pozitivne značajke, rekao je dr. Tuđman, podsjetivši kako, na primjer, hrvatsko selo nije nikad bilo u potpunosti kolektivizirano, a da smo od samoupravnog sistema ipak imali mogućnosti za kakvo takvo razvijanje privatnog poduzetništva bar na obrtničkoj razini. On je nadalje ustvrdio da stotine tisuća hrvatskih ljudi, koji žive u europskim zemljama ali i u SAD, Južnoj Americi, Kanadi i Australiji je također nešto što nam omogućava brži prijelaz u sustav slobodnog tržišta i privatnog poduzetništva. Naglasio je da će ti ljudi utjecati i na ljude u domovini kako svojim iskustvom i kapitalom tako i znanjem, dodavši kako su se oni već jednim dijelom uključili u rekonstruiranje i pretvorbu hrvatskog gospodarstva. Ta pretvorba, nastavio je predsjednik Tuđman, bila je zaustavljena agresijom na Hrvatsku od strane Srbije i Crne Gore, no mi smo nakon izbora odlučno krenuli u donošenje novih zakonskih i pravnih propisa, koji će poticati zapošljavanje, investiranje i povratak naših iseljenika, kao i strana ulaganja. Pritom je upozorio da ipak treba paziti u kojim područjima i oblicima dopustiti strana ulaganja i koncesije. Predsjednik Tuđman je nadalje izrazio zadovoljstvo što već sada u Hrvatskoj djeluje 60 do 70 tisuća privatnih poduzeća, spominjući tom prigodom primjer Ludbrega, gdje naša poduzeća već sada surađuju sa sličnim u Europi, kao i na jučerašnje otvaranje sportsko-poslovnog kompleksa u Zagrebu, koji je sagrađen privatnom inicijativom. Naglašavajući kako su zadaće nove Vlade uklanjanje svih zapreka za razvitak slobodnog tržišta i privatnog poduzetništva, dr. Tuđman je, između ostalog, kazao kako je kod jednog dijela naših ljudi ipak vidljiv pokušaj održavanja starog sustava kao i strah od prekomjernog bogaćenja. Opredjelili smo se za ono, kazao je dr. Tuđman, što se u dosadašnjoj povijesti čovječanstva pokazalo najboljim modelom privređivanja, a to je kapitalistički sustav koji daje jednake mogućnosti svima. On je nadalje kazao kako je Hrvatska danas međunarodno priznata država te da su glavni međunarodni čimbenici došli do zaključka da je demokratski poredak u Hrvatskoj stabilan, kao i da nema nikakve mogućnosti za promjene tog poretka. Mi uživamo političku potporu najodgovornijih država Europe, ali i SAD, zaključio je dr. Tuđman, dodavši kako je ugled naše zemlje u svijetu velik te da to treba iskoristiti i na gospodarskom planu. Naglasio je kako je Hrvatska zainteresirana da se rat u susjednoj državi BiH, koja je geopolitički i gospodarski povezana s Hrvatskom, što prije završi, spominjući tom prigodom kako smo i danas svjedoci barbarskog razaranja hrvatskih područja od Slavonskog Broda do Županje od strane srpskog agresora iz susjedne BiH, ali da smo isto tako svjedoci da međunarodna zajednica poduzima konkretne korake kako bi se rat na tlu bivše Jugoslavije okončao i na ovim područjima uspostavio stabilan poredak. Podsjetio je tom prigodom kako je Hrvatska činila sve da do rata ne dođe, podsjetivši na razloge zbog kojih je Hrvatska pristala na dolazak mirovnih snaga Ujedinjenih naroda. Ističući kako je isto tako Hrvatska spremna da sa ostalim međunarodno priznatim državama s područja bivše Jugoslavije uspostavi, prije svega, gospodarske odnose, dr. Tuđman je kazao kako je Hrvatska bila i jest za očuvanje mira i demokratska rješenja te da će u tom smislu dati svoj prilog. Sa ostvarenom državnom samostalnošću i suverenošću Hrvatska se ponovo vraća u Srednju Europu gdje povijesno i pripada i gdje postoje pretpostavke za njeno što brže uključivanje u europske gospodarske tijekove. Istaknuvši značenje interesa hrvatskog gospodarstva na trasi Rijeka - Zagreb kao i auto-cesti Trst - Rijeka predsjednik Republike je rekao da će time Rijeka preko Zagreba biti povezana i sa Budimpeštom, Češkom i Slovačkom i Ukrajinom. Predsjednik Tuđman iznio je i problem nizinske pruge, koju bi trebao graditi međunarodni konzorcij, kao i pitanje naftovoda i plinovoda. Predsjednik Tuđman je izrazio osobito zadovoljstvo što je Italija ove godine zemlja partner na Zagrebačkom velesajmom s kojom smo prirodno, gospodarski i kulturno povezani i s kojom to i nadalje želimo biti. Izrazio je nadalje nadu da će dogodine jesenski Zagrebački velesajam biti odraz novih okolnosti i da će sadašnje negativne okolnosti, kao što su preporuke pojednih vlada o nedolasku u Hrvatsku zbog rata, prestati u narednim mjesecima. Također je izrazio zadovoljstvo što je od turizma Istre i sjevernog Hrvatskog primorja Hrvatskoj ostalo više deviza nego prijašnjih godina. Hrvatsko gospodarstvo ima sve uvjete za širu suradnju s Europom i svijetom i idući jesenski velesajam biti će odraz takvog stanja, zaključio je predsjednik Tuđman, poželjevši svima, a posebice izlagačima puno poslovnih uspjeha. Na svečanom otvaranju uzvanike je najprije pozdravila generalna direktorica ZV-a Vera Šodan naglasivši, između ostalog, da velesajam nije izgubio svoje mjesto u poslovnom svijetu, te da je tijekom prošle i ove godine usprkos ratu ipak održan cjelokupan program izložbi. U ime zemlje partnera o gospodarskim vezama Hrvatske i Italije govorio je veleposlanik Italije u Hrvatskoj Salvatore Cilento, dok je u ime grada domaćina uzvanike pozdravio gradonačelnik Zagreba Boris Buzančić. Na otvaranju Jesenskog međunarodnog zagrebačkog velesajma, koji se održava na 90 tisuća četvornih metara izložbenog prostora, bili su nazočni i predsjednik Sabora Republike Hrvatske Stipe Mesić, predsjednik hrvatske Vlade inž. Hrvoje Šarinić, predsjednik Hrvatske gospodarske komore inž. Ivica Gaži, predstavnici Glavnog stožera Hrvatske vojske te mnogi drugi visoki hrvatski dužnosnici, predstavnici diplomatsko-konzularnog zbora i brojni gospodarstavenici i izlagači. (Hina)ds 141250 MET sep 92