TUĐMANA (ŠIRA VERZIJA)
ZAGREB, 1. rujna (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo
Tuđman održao je danas u vili Zagorje redovitu mjesečnu konferenciju za
domaće i strane novinare, na kojoj su glavne teme bile dojmovi i značenje
Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji u Londonu, misija i mandat
UNPROFOR-a u Hrvatskoj, prilike u BiH te zadaci nove hrvatske Vlade.
Govoreći opširno o Londonskoj konferenciji, dr. Tuđman je ponovio kako se
s toga skupa vratio zadovoljniji nego s niza prijašnjih zbog toga što su se
na toj konferenciji okupili najugledniji svjetski državnici i diplomati te
najodgovorniji međunarodni čimbenici, počevši od predstavnika EZ-a, KESS-a
i UN, a koji su se bavili razrješenjem krize na tlu bivše Jugoslavije. Kao
nikad dosad, nastavio je dr. Tuđman, jednodušno je osuđena agresija,
ponovljena su jamstva da nema mijenjanja granica silom, da Crna Gora i
Srbija ne mogu biti jedine nasljednice bivše države te da moraju ispuniti
sve uvjete za svoje međunarodno priznanje. Srbiji i Crnoj Gori, kazao je,
dano je na znanje da će, ukoliko sankcije UN ne budu dovoljne te agresija
ne prestane, biti poduzeti i drugi, konkretniji i odlučujući koraci, a
izrijekom je spomenuta i uporaba vojne sile. Poznato je, dodao je dr.
Tuđman, a to su javljale i neke strane novinske agencije, da je za trajanja
konferencije Zapadno europska unija, a i neke druge organizacije,
razmatrala i mogućnost konkretnost vojnog angažiranja. S tog stajališta,
zaključio je, hrvatska delegacija može biti zadovoljna, a sada se radi na
tome da se Srbiju prisili da u potpunosti ispuni odredbe Vanceova plana, a
u BiH obustavi neprijateljstva.
Glede nastavka rada Londonske konferencije u okviru radnih skupina u
Ženevi, dr. Tuđman je istaknuo kako to neće biti konferencija na vrhu te
da bi ondje pod vodstvom Cyrusa Vancea i lorda Davida Owena trebala biti
pripremljena konkretna rješenja, od rješenja problema BiH do sukcesije
bivše jugoslavenske države.
Odgovarajući, među ostalim, i na pitanje da li će Hrvatska možda pristati
na produžetak mandata UNPROFOR-a u Hrvatskoj po njegovom isteku, odnosno do
kada će Hrvatska tolerirati nepreuzimanje odgovornosti u područjima koja su
pod zaštitom UN, dr. Tuđman je ustvrdio kako se Hrvatska neće moći
suglasiti s produžetkom mandata mirovnih snaga jer za to neće biti potrebe.
Bit će, dodao je, stvorene i unutarnje i međunarodne okolnosti potrebne za
uspostavu ustavnog poretka na cjelokupnom teritoriju Hrvatske. Hrvatski
Predsjednik je kazao da se za produžetak mandata UNPROFOR-a zauzimaju
ekstremne srpske snage koje teže ostvarenju velikosrpske politike, dodavši
kako je Hrvatska sama sposobna uspostaviti svoju vlast na tim područjima.
Naglasio je kako i u tim područjima ima nagovještaja da Srbi žele
surađivati, potkrepljujući to, među ostalim, i primjerom kako je 3.500 Srba
iz Gorskog Kotara, koje je bila naroužala JA, predalo oružje hrvatskim
vlastima. Srbi imaju svoje predstavnike i u Vladi i u Saboru i u Vrhovnom
sudu, a činjenica je i da daleko veći broj Srba živi izvan granica tzv.
krajina nego unutar njih, kazao je dr. Tuđman ponovivši kako su Srbima
zajamčena sva nacionalna i građanska prava u Hrvatskoj, o čemu su
izviješteni i međunarodni čimbenici. Hrvatska vlada, nastavio je dr.
Tuđman, u razgovorima s predstavnicima UNPROFOR-a posebno ustrajava na
otvaranju i deblokiranju cestovnih komunikacija, posebice auto-puta
Zagreb-Slavonski Brod, obnovi Masleničkog mosta i uspostavi prometa preko
njega, hitnom rješavanju problema Peruće itd. Kod nadležnih u UNPROFOR-u u
Republici Hrvatskoj, ali i u UN naišli smo na puno razumjevanje i očekujemo
rješavanje tih problema, kazao je dr. Tuđman.
Zamoljen da komentira sukob između Panića i Miloševića, dr. Tuđman je
kazao kako je teško reći da li su u srpskoj delegaciji sporazumno zastupali
određena gledišta, iako postoje razlike između stajališta Panića i drugog
dijela srpskog vodstva kojega zastupaju Milošević i Ćosić. No, ocijenio je
dr. Tuđman, stvar je Srbije tko će u tom sukobu pobijediti, a za Hrvatsku
je jedino važno da u Beogradu konačno shvate da im ne preostaje ništa do da
priznaju nezavisnu, samostalnu, međunarodno priznatu hrvatsku državu, a tek
se potom može razgovarati o svim susjedskim problemima i otklanjanju
posljedica nametnutog rata, kojega je Srbija vodila protiv Hrvatske. Dr.
Tuđman je podsjetio kako je Srbija "igrala na kartu" razjedinjavanja, kako
između Amerike i Rusije tako i unutar EZ, osobito između Francuske i
Njemačke, što joj nije uspjelo. Znakovito je, dodao je, ponašanje
crnogorske delegacije koja je izrazila spremnost potpisati Nacrt sporazuma
između Jugoslavije i Hrvatske glede priznanja Hrvatske, što je potaknuo
Milan Panić, a što su Milošević i Ćosić odbili. Sve u svemu, zaključio je
Predsjednik, svjetska je zajednica upozorila Srbiju da je došla do točke
kada je, ako ne obustavi agresiju, moguća vojna intervencija.
Govoreći o svom nedavnom susretu s bosansko-hercegovačkim predsjednikom
Alijom Izetbegovićem, dr. Tuđman je kazao da su raspravljali o provedbi
Sporazuma o prijateljstvu i suradnji republika BiH i Hrvatske. Dr. Tuđman
je tom prilikom podsjetio kako je Hrvatska dužna poštivati međunarodne
obveze i pridržavati se embarga, istaknuvši kako će Hrvatska i dalje
načelno poštivati međunarodne dogovore kako bi došlo do prekida rata. Jer,
kazao je, ne možemo dopustiti ništa što bi nas dovelo do osude međunarodne
zajednice. U tom pogledu ne možemo zanemariti ni činjenicu da u tom
barbarskom ratu gine i hrvatski narod, kao i to da se s
bosansko-hercegovačke strane razaraju Slavonski Brod i Županja.
Na pitanje jednoga stranog novinara glede angažmana HOS-a ukoliko dođe do
napada na Hrvatsku, dr. Tuđman je decidirano izjavio kako u Hrvatskoj
postoji Hrvatska vojska kao regularna obrambena snaga hrvatske države i da
ne postoje nikakve neregularne vojske, a ukoliko i biva takvih primjera,
oni bivaju razoružani i dolaze pod udar zakona. Dr. Tuđman je podsjetio
kako su nastojanja na stvaranju stranačke vojske, koja se uz to kitila i
profašističkim oznakama, štetilo ugledu i položaju Hrvatske u svijetu,
ometalo međunarodno priznanje i služilo nekima kao dokaz da u Hrvatskoj
nije uspostavljena demokratska vlast. No, zaključio je Predsjednik
Republike, hrvatski je narod na izborima izrazio svoje mišljenje o tome te
pokazao svoju zrelost, a desnica je u Hrvatskoj dobila mnogo manje glasova
nego u drugim europskim zemljama. Da nismo proveli demokratske izbore i da
nismo postigli takav rezultat, ocijenio je on, danas bi položaj Hrvatske
bio daleko nepovoljniji, no on je sad učvršćen i međunarodni čimbenici
pokazuju spremnost kako za suradnju tako i za ulaganja. No, dođe li do
novog napada na Hrvatsku, poručio je dr. Tuđman, postoji Hrvatska vojska i
jasno je tko s njome zapovijeda.
Upitan o budućim potezima nove Vlade, Predsjednik Republike je rekao kako
se pri tome ne radi samo o obnovi zemlje, nego i o temeljitoj pretvorbi
gospodarstva, uklanjanju ostataka komunističke birokracije, novom carinskom
i poreznom sustavu. Ocijenio je kako su mnogi pogrešno shvatili odluku
Vlade o racionaliziciji državne uprave, ističući kako se samo radi o tome
da se uspostavi djelotvornija, manja i kulturnija državna uprava, koja će
biti u službi građana Hrvatske, ali da isto tako i građani moraju savjesno
ispunjavati obveze prema svojoj državi, jer to više nije neka tuđinska
nego hrvatska vlast. Predsjednik Tuđman je u kontekstu uspostave
sveukupnog ustavnopravnog poretka najavio i ustanovljavanje predsjedničkog
vijeća i vijeća narodne obrane te dodao kako će do stanovitih promjena doći
i u Uredu predsjednika Republike.
Zamoljen da prokomentira najavljeno skoro povlačenje JA s područja južno
od Dubrovnika i problem Prevlake, dr. Tuđman je kazao da će to pokazati u
kojoj mjeri Beograd želi olakšati ili otežati vlastiti položaj. Hrvatska
je izjavom da na Prevlaci neće postavljati vojne postrojbe ili oružje
pokazala dobru volju, a voljna je i da pridržavanje te izjave nadziru i
promatrači EZ ili UN. Time drugoj strani nismo dali izliku kako je to
razlog njihovog nepovlačenja s Prevlake, rekao je dr. Tuđman izrazivši
nadu da će se neprijateljska vojska uskoro povući te dodavši kako su s
problemom Prevlake upoznati najodgovorniji međunarodni čimbenici.
Upitan koji je zadatak hrvatske delegacije na skupu nesvrstanih te kani li
Hrvatska postati članicom tog pokreta, dr. Tuđman je odgovorio kako
Hrvatska nema potrebe za stalnim članstvom u pokretu nesvrstanih, ali da
postoje razlozi za uspostavom normalnih i prijateljskih odnosa s državama
članicama tog pokreta, kako zbog njihove mnogobrojnosti tako i zbog
njihovog članstva u UN te njihovih glasova pri donošenju odluka u toj
svjetskoj organizaciji. Hrvatska želi biti nazočna među nesvrstanima kao
promatrač, istaknuo je dr. Tuđman podsjetivši, među ostalim, i na veliki
povijesni značaj tog pokreta u razdoblju hladnog rata.
(Hina) zk
011524 MET sep 92
Najava događaja - sport - za petak, 17. siječnja
OIF: Tek pokoji gubitnik
ZSE: Oporavak Crobexa, dosegnuli nove rekordne razine
Dakar reli: Al-Rajhi pred pobjedom
U Ministarstvu poljoprivrede sastanak o mjerama zbog slinavke i šapa u Njemačkoj
HRW osudio stanje ljudskih prava u svijetu, ističe dodatnu bojazan od Trumpa
U čakovečkoj bolnici devet novih pročelnika službi, odnosno voditelja odjela
Cijene nafte blizu 82 dolara
Svi Mirexi u plusu
SP Rukomet: S Argentincima je uvijek bilo problema