SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov: Kineske gospodarske reforme poremetile tržište začina Naslov: Kim po cijeni luksuza Podnaslov: Tone papra, klinčića i muškatnog oraščića ne nalaze kupce, a klimatski uvjeti smanjili su berbe u zemljama proizvođačima kima i crvene paprike - Hoće li promjene cijena nagnati ljubitelje egzotičnih jela na kulinarske preinake? Piše: Nathalie SLEZARSKI, AFP LONDON - Ljubitelji egzotičnih jela morat će donekle mijenjati svoju kuhinju, ako se nastavi nagli rast cijena crvene paprike i kima, te ih zamijeniti klinčićem i muškatnim oraščićem koji se prodaju puno jeftinije. Iz raznoraznih razloga, kao što su klimatski uvjeti i kineske ekonomske reforme, kim i crvena paprika razgrabljeni su i već nekoliko mjeseci je njihova cijena u velikom porastu. Na oko 400.000 tona mirodija prodanih prošle godine za milijardu dolara, prema navodima International Spice Group, međunarodne organizacije zemalja proizvođača i potrošača, tone papra, klinčića i muškatnog orašćića ne nalaze kupce. Klimatski uvjeti su uzroci problema kima, aromatske biljke neophodne za pripremu egzotičnih jela. Poplave su jako smanjile berbe u glavnim zemljama proizvođačima. Iran ostaje jedini izvoznik te mirodije. Iran s proizvodnjom od 25.000 tona zrna kima godišnje, mora sada nadoknaditi nedostatak te mirodije iz Turske, koja bi ove godine mogla ponovo postati uvoznik, dok ona obično izvozi 5 do 10.000 tona godišnje. Čak i Indija, prvi svjetski potrošač i proizvođač koja uglavnom zadovoljava vlastite potrebe berbom od 50.000 tona mogla bi se, nakon loših uroda pridružiti klubu uvoznika. U nekoliko mjeseci kim se na londonskom tržištu pretvorio u luksuzni proizvod s gotovo trostrukom cijenom, koja bi do kraja godine mogla dosići vrijednost od 4.000 dolara po toni. Međunaslov: Đumbir istisnuo papriku Glede paprike pak, ako se potvrdi nedavni rast cijena, "chili con carne" (čili s mesom) bi se ubrzo mogao pretvoriti u svečani obrok. Paprika u prahu trenutno se prodaje po 3.800 dolara/tona prema 2.200 u siječnju. Kina, prvi svjetski proizvođač i izvoznik, doživio je pad proizvodnje radi klimatskih čimbenika i progresivnog ekonomskog oslobađanja zemlje. Ratari, slobodni u izboru kultura, najradije se bave uzgojem đumbira. Velik broj zemalja trećeg svijeta živi tek od jedne sirovine i njihova privreda propada kad cijena njihova jedinog izvoznog blaga pada. Takav je slučaj otoka Zanzibara (Tanzanija) s klinčićem i Grenade s muškatnim oraščićem. Od 1989. godine Indonezija, prvi svjetski proizvođač i potrošač klinčića koji se koristi kao dodatak mirisu cigareta, zadovoljava sa 65.000 tona vlastite potrebe i prestala je uvoziti iz Zanzibara. U ostalom dijelu svijeta, potražnja klinčića je procijenjena na manje od 10.000 tona što ostavlja znatni višak proizvodnje na tržištu, Madagascar i Zanzibar proizvode već svaki po 8.000 tona godišnje. Vrijednost muškatnog oraščića opala je 60 posto od početka godine zbog viška svjetske ponude. Svjetska proizvodnja, koja gotovo sveukupno stiže iz Indonezije i Grenade trebala bi iznositi ove godine 12.000 tona prema potrošnji od samo 9.000. (Hina) mm 011607 MET sep 92