MAZOWIECKI TRAŽI TRUPE UN ZA SPREČAVANJE ZLOČINA U BIH

ŽENEVA, 31. kolovoza (Reuter/Hina) - Bivši poljski premijer Tadeusz Mazowiecki (Tadeuš Mazovjecki) koji je sada specijalni izvjestitelj Komisije za ljudska prava UN zatražio je proširenje operacija snaga UN u BiH, te da te snage budu ovlaštene intervenirati u sprečavanju masovnih zlodjela. U izvještaju Komisiji, objavljenom danas, Mazowiecki navodi da su kršenja ljudskih prava učestala na području BiH. Iako su za zločine krive sve strane, Muslimani BiH su oni koji najviše stradavaju, kaže Mazowiecki. "Postoji hitna potreba za zajedničkom usklađenom akcijom", naglasio je. Početkom mjeseca, od Mazowieckog je zatraženo da hitno istraži problem ljudskih prava u bivšoj Jugoslaviji. Pošto je imao manje od dva tjedna da razluči činjenice od glasina, u Hrvatskoj, BiH i Srbiji proveo je samo pet dana. Zbog vremenskog ograničenja, kako sam kaže, koncentrirao se na "najhitnije" probleme, osobito sukob u BiH. No njegov izvještaj, koji broji 20 strana, tretira najozbiljnije optužbe. U diplomatskim krugovima, njegov je izvještaj opisan kao autoritativan. Izvještaj je poslan Butros Butros-Galiju i Vijeću sigurnosti. Mazowiecki ne oklijeva iznijeti vlastite preporuke za obuzdavanje zloupotreba, od kojih je najkontroverznija ona o proširenju mandata UNPROFOR-a, čije se snage sada u prvom redu koriste za zaštitu humanitarnih konvoja. U Londonu je Gali rekao da će se broj vojnika UN povećati, ali da će njihova misija ostati nepromijenjena. Mazowiecki predlaže da povećani kontigent UNPROFOR-a štiti čitavu BiH, a ne samo odabrane zone, te da vojnici izravno reagiraju na kršenje ljudskih prava i pomažu žrtvama. Osoblje UNPROFOR-a bi trebalo prikupljati informacije i pritužbe o kršenjima prava i na teritoriju izvan njihove nadležnosti. U izvještaju se također traži veće usklađivanje međunarodnih napora u zaustavljanju krvoprolića, navodeći londonsku konferenciju kao dobar primjer. "On traži sve što može dobiti - i još malo više", rekao je jedan zapadni poslanik o zahtjevima Mazowieckog. Većina se članova Komisije za ljudska prava UN slaže da su njegovi prijedlozi u skladu sa zaključcima londonske konferencije. Njegovi prijedlozi uključuju: - trenutno neutraliziranje teškog naoružanja u BiH; ukoliko je potrebno oružje bi trebalo staviti pod nadzor UNPROFOR-a - razoružanje svih neregularnih snaga pod nadzorom UNPROFOR-a - upozorenje UN vlastima koje kontroliraju razna područja u BiH da će sudski odgovarati ne samo za učinjene zločine, već i za one koje su dopustili - uspostavljanje međunarodnog mehanizma za nadzor poštivanja ljudskih prava u srpskim pokrajinama Kosovu, Sandžaku i Vojvodini, gdje bi moglo doći do "etničkog čišćenja" nesrpskog pučanstva - potpuno slobodan pristup Međunarodnog komiteta crvenog križa svim zarobljeničkim logorima i centrima, bez obzira na njihovu veličinu - osnivanje komisije koja bi ispitala sudbinu tisuća ljudi koji su nestali nakon osvajanja hrvatskog grada Vukovara, kao i ostalih koji su nestali u sukobima - nepristranu informacijsku agenciju u raznim republikama koja bi imala garantirano prisustvo na radiju i televiziji, kako bi bila protuteža propagandi što širi mržnju - sistematsku dokumentiranje zločina kojima se krši međunarodno humanitarno pravo i osnivanje komisije koja bi ih istraživala. (Hina) tj 311829 MET aug 92