PRIJEDLOH HSLS-A USTAVNOM SUDU

ZAGREB, 25. kolovoza (Hina) - Hrvatska socijalno liberalna stranka podnijela je danas Ustavnom sudu Republike Hrvatske, na temelju čl. 15. st. 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, prijedlog za pokretanje postupka ocjene ustavnosti i zakonitosti Odluke Vlade od 13. kolovoza ove godine ( objavljena u Narodnim novinama br. 51 od 17. kolovoza ) kojom se propisuje "racionalizacija poslovanja i djelovanja državne uprave i javnog sektora, odnosno administracije uopće". HSLS drži da je donošenje te Odluke suprotno čl. 112 Ustava RH te čl. 7. st. 1. Zakona o Vladi Republike Hrvatske. U obrazloženju prijedloga, HSLS navodi da imenovanje predsjednika, potpredsjednika i članova Vlade RH prema čl. 98. Ustava RH nije pravno relevantna činjenica čijim ostvarenjem, po sili Ustava, Vlada Republike Hrvatske dobiva javni mandat temeljem kojega bi mogla nastupiti na dužnost, odnosno preuzeti i početi ostvarivati ovlasti koje joj daju Ustav i zakoni. U formalnopravnom smislu, navodi se u Prijedlogu, to znači da Vlada RH, činom imenovanja njezina predsjednika, potpredsjednika i članova prema članu 98. Ustava RH, još uvijek nije postala na ustavan način konstituirani nosilac izvršne i upravne vlasti u Republici. Po Ustavu RH, Vlada svoju nadležnost i ponašanje mora izvoditi iz zakonodavne vlasti, što, drži HSLS, znači da je vlast Vlade u odnosu na vlast Sabora, kao zakonodavnog tijela, sekundarna i derivatna, pa su sukladno tome Vlada u cjelini i svaki član Vlade za svoj rad odgovorni Saboru. Tim slijedom, i prilikom konstituiranja novog saziva Vlade potrebno je da se, osim čina imenovanja ispune i daljnje, prema Saboru usmjerene, a Ustavom i Zakonom o Vladi RH propisane pretpostavke za formalno-pravno konstituiranje Vlade kao vrhovne izvršne i upravne vlasti Republike. Predsjednik Vlade dužan je Zastupničkom domu Sabora predstaviti Vladu i zatražiti od njega glasovanje o povjerenju Vladi, dok je Zastupnički dom dužan glasovanjem (ne)iskazati povjerenje Vladi, navodi se u Prijedlogu HSLS-a. Prema odredbi čl. 112. st. 2. Ustava, imenovanje predsjednika, potpredsjednika i članova Vlade koje je prethodno obavio predsjednik Republike smatra se prihvaćenim tek činom iskazanog povjerenja Zastupničkog doma Sabora RH Vladi RH što znači da tek u tom trenutku Vlada dobiva javni mandat za svoje djelovanje i postaje konstituirana na ustavan način, ističe se u prijedlogu. Zakonodavac, nastavlja HSLS, propisuje da osim tih pretpostavki, a prema čl. 7. st. 1. Zakona o Vladi, predsjednik i članovi Vlade prije nastupa na dužnost daju svečanu izjavu pred Saborom, bez čega također Vlada ne može početi obavljati niti jedan posao iz svoje nadležnosti. Navedene pretpostavke dane su kumulativno, što znači, ističe HSLS, da je za nastup pravne posljedice nužno ispunjenje svih pretpostavki zajedno. Budući da odredbe Ustava i Zakona o vladi precizno propisuju pravila ponašanja može se izvesti zaključak da novi saziv Vlade RH ne smije poduzimati nikakve radnje niti donositi bilo kakve odluke iz svoje nadležnosti u razdoblju od imenovanja, po čl. 98. Ustava, do saziva Sabora na kojem će biti ispunjene navedene pretpostavke propisane u čl. 112. Ustava, odnosno čl. 7. st. 1. Zakona o Vladi RH, naglašava se u prijedlogu HSLS-a. To razdoblje (svojevrsni ustavnopravni interregnum) ustavna je kategorija, ne samo u smislu da ga hrvatski Ustav i poznaje i priznaje nego ga i striktno određuje u ustavnom, neproduživom, objektivnom i peremptornom roku od najduže 15 dana od dana imenovanja predsjednika Vlade po čl. 98. Ustava RH (čl. 112. st. 1. Ustava RH). Sukladno svim prethodnim navodima, Odluka koju je Vlada RH donijela 13. kolovoza 1992., a koja je stupila na snagu 17. kolovoza 1992. donesena je protivno Ustavu i Zakonu, jer u trenutku donošenja te Odluke Vlada RH nije ispunjavala pretpostavke iz čl. 112. Ustava RH i čl. 7. st. 1. Zakona o Vladi RH, te činjenicom da je u državnom aparatu Vlada RH djelovala kao subjekt bez javnog mandata i time grubo presegla u ovlaštenja koja joj još nisu povjerena, navodi HSLS. Vlada RH učinila je grešku formalne protuustavnosti, odnosno protuzakonitosti koja, u hrvatskom pozitivno-pravnom poretku, rezultira poništenjem pravnih akata donosioca koji je opterećen takvom greškom, dodaje se. Na temalju toga HSLS zahtjeva da Ustavni sud nakon donošenja rješenja o pokretanju postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Odluke Vlade RH do donošenja konačne odluke privremeno obustavi i izvršenje pojedinačnih akata ili radnji koje se poduzimaju na osnovi te Odluke, te da poništi Odluku Vlade RH, utvrdi li nakon provedenog postupka da ta Odluka nije suglasna Ustavu, odnosno Zakonu o Vladi, jer se jedino poništenjem može anulirati težina povrede koju je činom donošenja Odluke prouzrokovala Vlada RH u odnosu na pravnu sigurnost u Republici Hrvatskoj, odnosno na Ustav i Zakon o Vladi. HSLS također zahtijeva da Ustavni sud poništi Obvezatni uput za provedbu Odluke hrvatske Vlade Ministarstva rada, socijalne skrbi i obitelji, jer taj provedbeni akt i egzistencijalno i sadržajno prati pravnu sudbinu akta zbog kojeg je donesen, navodi se u prijedlogu HSLS-a. (Hina) 251725 MET aug 92