SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov: 60.000 do 80.000 prognanika iz Mauritanije žele povratak u domovinu Naslov: Mauritanija se etnički čisti od crnaca Podnaslov: Incidenti iz 1989. između Senegala i Mauritanije, u kojima je poginulo više od 200 osoba s jedne i druge strane, omogućili su mauritanskim vlastima da protjeraju svoje crnce i umjesto njih nastane bijele Mauritance. Piše: Bernard DEGIOANNI, AFP ROSSO - Između 60 i 80 tisuća Mauritanaca izbjeglih u Senegal pred više od tri godine, želi se vratiti u domovinu, ali njihova nada da će im to uspjeti slabi pred ustrajnošću Mauritanije koja im osporava nacionalnost. Uz rijeku Senegal, prirodnu granicu između dvije zemlje, na više od 300 km od Rossoa do Matama, u dvadesetak logora u kojima borave, izbjeglice ističu jednake zahtjeve: vratiti se u Mauritaniju, ondje ponovo zadobiti svoje "dostojanstvo", te povratiti svoja dobra koja su im bila konfiscirana tijekom "deportacija" u travnju 1989. godine. Jer, prognanici se smatraju "deportiranima". Izjavljuju da nisu pobjegli iz domovine tijekom incidenata sa Senegalom, već da su protjerani radi svoga negroafričkoga podrijetla. Oni naglašavaju da su im vlasti oduzele osobne karte, dokumente s osobnim podacima i krsne listove, kao i dokumente o državljanstvu. Muhammd Rizwanullah, zadužen pri Visokom komesarijatu Ujedinjenih naroda za izbjeglice (HRC) za problem mauritanskih državljana uz rijeku Senegal pesimist je glede njihove sudbine: "Nema ni najmanjega znaka za mogući povratak jer mauritanske vlasti će zanijekati njihovo postojanje. "To nije problem između Senegala i Mauritanije, već mauritanski etnički i rasni problem", izjavio je agenciji France Presse. Međunaslov: Prognanici - do kada? Svjedočanstva prognanika potvrđuju predstavnici humanitarnih misija i diplomati koji redovito posjećuju logore. Incidenti iz 1989. godine između Senegala i Mauritanije, u kojima je poginulo više od 200 osoba s jedne i druge strane, omogućili su mauritanskim vlastima da "protjeraju" afričke Crnce i umjesto njih nastane bijele Mauritance. "Mauritanija odbija pregovarati o mogućem povratku svojih državljana, izgovarajući se da se prognanici, nastanjeni uglavnom duž rijeke Senegal mogu smatrati Senegalcima čiji jezik (wolof) govore, s kojima imaju rodbinske veze, a ne bijelim Mauritancima". "Mi smo tu nemoćni; nailazimo na rasni problem unutar jedne države", naglašava jedan diplomata Europske zajednice, glavnoga donatora humanitarne pomoći prognanima. Senegal prihvaća prognanike ne opirući se njihovoj integraciji, ali poljoprivredni su planovi propali uslijed pomanjkanja financijskih sredstava. Podjela namirnica i provedba zdravstvenog i školskog programa stajali su šest milijuna dolara u tri godine (EZ, Francusku, Sjedinjene Države, Belgiju i Japan). Pomoć u prehrani trebala bi biti obustavljena krajem 1992. godine. "Nadamo se da će se produžiti u 1993. godini, iako Program svjetske prehrane (PAM) ima drugih prioriteta, a količine će se još smanjivati", izjavljuje predstavnik HRC-a. (Hina) mm 222316 MET aug 92