SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov: Građevinari hrle u nebo Naslov: Visina od tisuću metara je realna, sve je drugo propaganda Podnaslov: Japanci već planiraju građevinu od 220 katova u kojoj bi stanovalo ravno milijun ljudi Piše: Elisabeth ZINGG, AFP TOKYO - Hoće li u budućnosti neboderi od 200 katova i 1.000 m ugledati svjetlo dana u Japanu? Za velike građevinske tvrtke koje se stalno natječu tko će izgraditi što višu zgradu, u to nema sumnje. "Visina od tisuću metara je realna, sve je drugo propaganda " tvrdi George Naoe, odgovorni za odnose s javnošću velike japanske građevinske tvrtke Mitsui. On je nedavno predstavio javnosti jedan izrazito smion projekt. Radi se o gradu građenom ukrug, dijametra 14 km, u sredini kojeg bi se nalazio neboder od 220 katova, visine 900 metara. U njemu bi obitavalo milijun osoba. Kada bi nam već danas dali zeleno svjetlo, gradnja "Majke" - tako se naime naziva ovaj projekt - trajala bi 17 godina i stajala "tek" 300 milijardi dolara, od kojih bi 64 milijarde bile utrošene samo za izgradnju nebodera. Njegovo bi podnožje bilo u obliku stošca ukopanog 200 m u zemlju. Mitsuov projekt je posljedni u nizu futurističkih projekata koje su građevinske tvrtke predstavile, ne bi li dotjerali svoj image. Međunaslov: Odgovor zna samo vjetar U tim je projektima uglavnom riječ o neboderima različitih oblika i visine od 100 do 200 katova. Tvrtka Taisei predlaže izgradnju osmerokuta koji bi bio temelj zgradi od 480 m, dok je Obayashi osmislio zgradu od 150 katova, visoku 600 m, koja bi u podnožju imala stožac. Tvrtka Kajima se nije ustručavala predložiti izvedbu nebodera od 200 katova, nazvanog "Dinamično inteligentna zgrada" ( oko 800 m ) koja bi se sastojala od spoja više cilindara, na raznim razinama, a svaki bi od njih imao 50 katova. Bez obzira na učestale potrese, mnogobrojni japanski arhitekti mišljenja su da je gradnja objekata koji prelaze visinu od 1.000 metara tehnički izvediva. "Građevinska poduzeća već imaju dokaze da konične ili piramidalne građevine mogu biti trostruko više, nego one cilindričnog ili kubičnog oblika" objašnjava Koyoshi Kaneda, profesor građevine na sveučilištu Kyota. Dodaje da bi tehnički napredak postignut u posljednjih par desetljeća mogao stati na kraj jednom veoma složenom problemu: jačina vjetra na visini od 1.000 metara, tri je puta veća od one izmjerene u podnožju zgrade. Međunaslov: Rezervoarom vode protiv potresa Čini se da se i na tehničke probleme vezane uz potrese gleda sa optimizmom. Jedna od tehnika, objašnjavaju u Mitsuiu, je da se na vrh zgrade postavi rezervoar vode, kako bi prilikom potresa zgrada ostala stabilna. Do danas, u Japanu, ni jedan od tih gigantskih nebodera nije ugledao svjetlo dana. Najviši objekt koji se gradi u Yokahami, Minata Mirai 21, neće prijeći visinu od 296 metara, što je 53 metra više od nove tokijske vijećnice, djela poznatog arhitekta Kenza Tange. "Lokalne su vlade još uvijek vrlo suzdržane glede izgradnje takvih giganata, zbog visokih troškova i zakona koji limitiraju visinu objekata u pojedinim zonama" zaključuje M. Naoe, no ipak vjeruje u svjetliju budućnost. "Kako bi istakli svoju premoć i privukli ulagače počevši od sada pa sve do kraja 21. stoljeća, općinari će osjetiti sve veću potrebu za izgradnjom takvih simboličkih zgrada". Konkurencija između vodećih građevinskih poduzeća, koja godišnje u prosjeku troše po 20 do 30 milijuna dolara na projektiranje futurističkih zgrada uzela je maha. (Hina) mm 181225 MET aug 92