SERVIS POSEBNIH NASLOVA ŽIDOVI

Nadnaslov: Tragom židovskih zajednica starog kontinenta Naslov: Židovska Europa pod povećalom Podnaslov: "Vodič putovanja po židovskoj Europi" nastoji razbiti uvjerenje kako su na tom kontinentu nestale židovske zajednice. Piše: Jeaun Louis PANY, AFP NEW YORK - Nekoliko dana uoči godišnjih odmora izašao je u SAD vodič o židovskoj zapadnoj Europi. Govori o tome kako pronaći sinagogu u Barceloni, jesti košer nakon posjete Eiffelovom tornju, kako upoznati britanske židovske ličnosti. Namijenjen poslovnim ljudima i onima koji namjeravaju odmor provesti na starom kontinentu, "Vodič putovanja po židovskoj Europi" nastoji razbiti uvjerenje kako je u Europi nestalo židovskog života nakon Drugoga svjetskog rata, objašnjava autor, Ben Frank, novinar židovskog podrijetla. Taj bi vodič trebao nadopuniti već postojeće vodiče namijenjene Židovima koji putuju. "Možda i nisu religiozni, ali tražeći svoj identitet za vrijeme putovanja po Europi, možda će naići na neku sinagogu", dodao je on na promociji svoje knjige u New Yorku. Frank je tijekom 30 godina slijedio po Europi trag Benjamina de Tudela, putujućeg rabina iz 12. stoljeća, koji je već tada zapisivao svoja zapažanja o životu Židova za svojih putovanja. Međunaslov: Kako pronaći sinagogu Nakon povijesnog uvoda o židovskim zajednicama, vodič predlaže knjige, navodi hotele, restorane, sinagoge, centre židovskih zajednica, knjižnice, muzeje, spomenike poznatim Židovima i memorijalna mjesta holokausta koji bi mogli biti od interesa. U Parizu se slavni Židovi kao Sarah Bernardht ili Rothschildovi mogu naći pokopani na groblju "Pere Lachaise". U Dublinu bi valjalo posjetiti kuću broj 52 u ulici Upper Clanbrassil u kojoj je rođen Leopold Bloom, junak Joyceovog romana "Ulysses". U Rimu, podsjeća Frank možemo naići na "rogatog" Michelangelovog Mojsija a sve to zato što je neki nemušti prevoditelj mislio da hebrejska riječ "keren" znači - rogovi, a ne "zraka svjetlosti". Eruditi će se uputiti u Kopenhagen gdje je u Kraljevskoj danskoj knjižnici sačuvan najveći broj židovske literature (80.000 primjeraka). Berlinski usamljenici mogu svakog četvrtka u 20 sati posjetiti "Klub samaca" u kojemu se sastaju Židovi. Međunaslov: I Pissaro i Modigliani bili su Židovi Vodič počinje s Francuskom čija se židovska zajednica sastoji od 700.000 članova, uglavnom alžirskih izbjeglica. Ta je zajednica u svijetu četvrta po veličini; ispred nje su izraelska, američka i zajednica bivšeg SSSR-a, ističe Frank i izjavljuje da se u Parizu vjerojatno može naći više "košer" restorana nego u New Yorku, Los Angelesu i Chicagu zajedno. Iako njeno prvo antisemitsko djelovanje seže u 1171. godinu, kada su spaljena 3 Židova u gradiću Blois, Francuska je također i zemlja koja se može podičiti trojicom šefova vlade židovskog podrijetla: Leonom Blumom, Reneom Mayerom i Pierreom Mendes-Franceom. Pandan francuskim slavnim Židovima kao što su Marcel Proust, Pissaro, Modigliani, Marcel Marceau, Simone Signoret, Jacque Offenbach jesu David Salomons, londonski gradonačelnik 1855. ili pak Disraeli - najslavniji predstavnici britanske židovske zajednice (400.000). Te su dvije zemlje pružile utočište golemoj većini od 1,25 milijuna europskih Židova, ističe Frank. Poglavlje o Njemačkoj naslovljeno je "Židovi i tamo žive" iako ta zemlja ne "izaziva oduševljenje" židovskih turista. Frank nabraja pet najvećih zajednica kao što su: Berlin, Duesseldorf, Frankfurt, Worms i Muenchen. Kada se Franku spomene antisemitizam, odgovara da "ne smatra kako se jedna zemlja lošije odnosi prema Židovima od druge. Stvari se mijenjaju čak i u Austriji", kaže. Zaključuje činjenicom da jidiš pomalo zamjenje hebrejski u zajednicama i govori o nekim planovima: prevesti knjigu na druge jezike, ponuditi je izraelskom tržištu, te početi pisati o istočnoj Europi. (Hina) 152200 MET aug 92