GOSPODARSKE (NE)PRILIKE MAKEDONIJE

SKOPJE, 14. kolovoza (Od specijalnog izvjestitelja Hine Ognena Bojadžiskog) - Gospodarski i financijski resursi Makedonije unazad dvije godine doživljavaju drastične lomove. Nedovoljno razvijeno makedonsko tržište (60 posto makedonskih proizvoda plasiralo se u Srbiju) naviklo na tzv. jugoslavenske prosjeke i standarde, vrlo teško se suočava s izazovima samostalnosti i nezavisnosti. Trećina ukupnog društvenog proizvoda ovisila je od priliva sredstava bivšeg fonda za nedovoljno razvijene. Značajna stavka bila su i sredstva za održavanje koje je trošila nekadašnja JNA u Makedoniji. Bez deviznih rezervi, naviklo da je savezne banke devizno servisiraju, Skopje sada s mukom spaja kraj s krajem. Financijsko osamostaljenje 8. svibnja ove godine, koliko god pokazivalo realne odnose, nije obeshrabrilo privrednike i bankare. Samo im je još više otvorilo oči da shvate kako su bili u specifičnom, kolonijalnom odnosu te da su u mnogoćemu zakasnili. Guverner Narodne banke Makedonije Borko Stanoevski ističe kako su knjigovodstveni podaci u Makedoniji pokazivali plus u odnosu na salda u Narodnoj banci Jugoslavije, ali kad su počeli pregovori sve je bilo obrnuto pa je čak 20 posto makedonskog društvenog proizvoda netragom nestalo. Stručnjaci smatraju da se posebno zaostaje u osposobljavanju kadrova za brže uključivanje u europske financijske i burzovne tokove. Svi proizvodni kapaciteti (osim poljoprivrede) rade s manje od polovice kapaciteta. Osnovni je problem uvoz repromaterijala, odnosno nedovoljni izvoz. S uvođenjem sankcija protiv SRJ stanje se još više pogoršalo jer je Makedonija ostala prometno i komunikacijski izolirana. Na skopskoj željezničkoj stanici ne prolaze vlakovi za Solun i Beograd. Nema više ni čuvenih kamiona-krstarica. Tu i tamo prođe pokoje teško vozilo na putu za Sofiju ili prema Elbasanu, u Albaniji. Od ukupno 450.000 zaposlenih, preko 60 posto je na prinudnom odmoru, s minimalnim naknadama i bez izgleda da se to uskoro promjeni. Mnoge tvornice rade kako strojevi ne bi bili konzervirani. Od ranije na burzi rada je oko 150.000 nezaposlenih s vrlo dobrim kvalifikacijama. Mnogi se okreću privatnom businessu koji u Makedoniji u zadnje vrijeme cvvjeta. Dokaz tome nisu samo 24.000 privatnih firmi otvorenih u zadnje dvije godine, nego i nedavno osnivanje Komore privatnog kapitala koja pritišće vlast ka radikalnijim zahvatima u pretvorbi vlasništva i privlačenju inozemnog kapitala, za sada pretežito iz Turske i Grčke i nešto iz dijaspore. Znamenita Skopska željezara ugasila je sve peći, osim jedne za željezni otpad, a tvornica cinka u Velesu da nije bilo Ukrajinaca vjerojatno ne bi imala za koga raditi. Uz takvu gospodarsku stagnaciju Makedonija će ove godine ubrati 320.000 tona žita, imat će viškove voća i povrća, osobito grožđa te vina. Tisuće privatnih tvrtki unosi malo vedrine u makedonsko gospodarsko sivilo. Svi sada čekaju usvajanje zakona o pretvorbi koji nikako da bude izglasovan u parlamentu. (Hina) mm 140817 MET aug 92