IZBOR IZ PISANJA STRANOG TISKA I EMISIJA RADIO I TV POSTAJA

RADIO I TV POSTAJA ZAGREB, 12. kolovoza (Hina) GLAS AMERIKE - VOA - Nedavno imenovani hrvatski ambasador u Francuskoj Branko Salaj dao je za postaju sljedeću izjavu o zatočeničkim logorima u BiH: "Ono što su zapadni novinari vidjeli u Bosni, nije za nas ništa novo. Činjenica da postoje logori poznata nam je iz Hrvatske i cijelog domovinskog rata i mi smo o toj pojavi pokušavali reći svijetu što smo više mogli, međutim, s malo uspjeha sve dosad". Na pitanje kako vidi ulogu međunarodne zajednice u rješavanju krize u Jugoslaviji, zatvaranju logora i oslobađanju zatočenika, Salaj je odgovorio kako drži da se to pitanje dosta "upotrebljava u pokušaju da se zaobiđe stvarna rasprava. Koliko god je važno da se bavimo humanitarnim pitanjima, isto je tako važno da svjetska zajednica pogleda istini u oči i da se suoči s uzrocima sukoba. Bez toga opet će biti novih logora", napomenuo je. "Za nas je stvar posve jasna. Radi se o agresiji na Hrvatsku i BiH. U velikom interesu je svjetske organizacije i SAD da pokaže agresoru da to ne može proći. Ako ne dođe do tako jasnog odbacivanja takve politike osvajanja teritorija silom, to bi moglo imati katastrofalne posljedice ne samo za mir na Balkanu, nego bi to mogao biti i težak presedan za druge slične pokušaje da se agresijom stvaraju nove velike države po uzoru na Hitlerov koncept iz tridesetih godina", upozorio je Salaj. Na pitanje kako vidi američku ulogu u rješenju krize na području bivše Jugoslavije, Salaj je odgovorio kako je očito da je američka administracija nakon pritiska javnog mnijenja počela taj problem shvaćati malo ozbiljnije. Međutim, napomenuo je i kako je također očito da je prisutna nevoljkost da se opiše karakter sukoba i zacrta jasna politika zaustavljanja te agresije. RADIO DEUTSCHE WELLE - RDW "Jacques Delors je pozvao EZ da ozbiljno razmisli o vojnoj intervenciji u BiH. 'Još samo vjerodostojna, dobro pripremnjena vojna intervencija može dokončati lukavu i ubojitu strategiju srpskoga vodstva. Istina, takva akcija moguća je samo u okviru UN ili KESS-a, ali i Zapadnoeuropska unija može i treba izraditi plan kako se rat može dokončati', rekao je Delors. On je naglasio da je svjestan kakve sve opasnosti krije u sebi takva akcija. Po njegovu mišljenju, to je posljednja mogućnost da se u BiH uspostavi mir. 'Prošlost je pokazala da su propali svi pokušaji rješavanja sukoba za pregovaračkim stolom, da je rat postajao sve brutalniji i da je odnosio sve više ljudskih života. EZ moralno je obvezna ljudima u BiH omogućiti život dostojan čovjeka, ali to je i njezina politička obveza jer je u pitanju sudbina čitave Europe. Ekstremni nacionalizam probuđen na Balkanu može se proširiti, postati zarazom koja bi ugrozila čitavu Europu. Zato mora biti zaustavljeno ubijačko ludilo i uništena destruktivna i neljudska ideologija Srba', rekao je Delors. Europski parlamentarci uglavnom su poduprli prijedlog predsjednika Komisije EZ da se i vojnim sredstvima osigura poštivanje ljudskih prava u BiH. Istodobno su, međutim, zahtijevali da se sankcije uvedene protiv Srbije i Crne Gore, koje primjerice Rumunjska i Grčka uspješno zaobilaze, bolje nadziru. Osim toga, Komisija UN za ljudska prava trebala bi objaviti sve informacije koje dobije pri obilasku koncentracionih logora i zahtijevati zatvaranje logora. Problemi bivše Jugoslavije, naglasili su europski parlamentarci, ne mogu se riješiti samo humanitarnom pomoći. Ljudima nije potrebna samo materijalna pomoć, nego i zaštita, u slučaju nužde i vojnim sredstvima", izvješćuje se o raspravi Europskog parlamenta o bosansko-hercegovačkim bjeguncima. RADIO FRANCE INTERNATONALE - RFI - Lazar Stojanović javlja iz Beograda da je novi jugoslavenski premijer Panić jučer posjetio Grčku i Albaniju. Podsjećajući na dosadašnje odnose s tim dvjema državama, dopisnik izvješćuje da je glavna tema razgovora bila Kosovo. "Grčka bi trebala biti promatrač na konferenciji o Kosovu koja bi se održala u Beogradu. To je kompromis koji slijedi nedavno Ćosićevo odbijanje da lord Carrington i EZ organiziraju jednu takvu konferenciju. Pošto je posve nevjerojatno da bi Albanci s Kosova prihvatili čisto bilateralni razgovor bez prethodnog priznavanja njihove legalnosti, kompromis se traži u prisutnosti treće strane, barem u svojstvu promatrača. U Albaniji prijem je bio prilično hladan. Prijedlog Panića da organizira konferenciju o Kosovu prihvaćen je samo u načelu 'jer je stvar kosovskih Albanaca da odluče o tome', izjavio je albanski premijer. Dok su se vodili razgovori, pred zgradom su Albanci demonstrirali za priznavanje Kosova kao republike. Grčka se jasno odlučila protiv vojne intervencije u Bosni, i to bi se moglo držati jedinim uspjehom Panićevih posjeta. Međutim, ta intervencija samo što nije počela. U Beogradu se već čuje da Srbi neće prekriženih ruku gledati kako im Amerikanci ubijaju braću, a Panićeve konferencije i savezi su na prilično dugom štapu", završava Lazar Stojanović. (Hina) 120145 MET aug 92