KONFERENCIJA ZA NOVINARE PREDSJEDNIKA TUĐMANA (ŠIRA VERZIJA)

ZAGREB, 10. kolovoza (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman održao je danas u vili 'Zagorje' prvu konferenciju za strane i domaće novinare nakon drugih višestranačkih izbora u Hrvatskoj i njegovog opetovanog izbora za predsjednika Republike Hrvatske. Predsjednik Tuđman izrazio je mišljenje da će Hrvatska biti jedna od najperspektivnijih zemalja, koje izlaze iz komunističkog sustava, a nova Vlada na čelu s inž. Hrvojem Šarinićem i predsjednik republike s novim mandatom, dobili su pune ovlasti za dosljedno provođenje programa, koji je 1990. godine srušio komunizam, a 1992. opet pobijedio na izborima. On je najavio odlučnu borbu za demokratski i pravni poredak, kao i gospodarski boljitak, koji "sada neće biti ometan i međunarodnim čimbenicima i unutarnjim okolnostima, s obzirom na ranije nametnuti rat". "Obnova", kazao je dr. Tuđman, "znači više od obnove onog što je razrušeno ratom, to je ujedno i radikalna provedba demokratskog programa, uspostava novog pravnog sustava, koji će stvoriti pretpostavke za razvoj poduzetništva i slobodnog tržišta". On je dalje najavio oštru borbu protiv ostataka komunističke birokracije, koja "koči provedbu novog programa". Zamoljen da komentira izbore u Hrvatskoj, dr. Tuđman je kazao, kako su oni pokazali zrelost biračkog tijela, pa i hrvatskog naroda, te da su rezultati onakvi kakve je očekivao, donoseći odluku o provedbi izbora. Zanimanje kako domaćih, tako i stranih novinara na današnjoj konferenciji, bile su političke i vojne prilike u BiH, te mogućnosti zaustavljanja srpske agresije u toj državi. Glede najnovijih vijesti u sukobu između Hrvatskog vijeća obrane i Teritorijalne obrane BiH, dr. Tuđman je kazao, kako smo se "u Hrvatskoj začudili da je iz službenih krugova BiH stigla vijest o priznanju HOS-a u okviru Obrambenih snaga BiH, u vrijeme kada je Hrvatsko vijeće obrane organiziralo sveukupnu obranu na hrvatskom području, i time ujedno omogućio i pomogao organiziranu obranu BiH". "Ovaj nemili sukob", u kojem su pale žrtve, posljedica je nerazboritosti i političkih igara", rekao je predsjednik. Odgovarajući o mogućoj vojnoj intervenciji, predsjednik Tuđman je rekao da su "svjetski čimbenici postali svjesni da je potrebna vojna intervencija, ali da nitko, međutim, ne želi rat s mnogo žrtava, koji bi mogao eskalirati u još jači sukob, te izazvati raskol u Europi, što je Srbija od početka i željela". On je dodao, kako mnoge činjenice govore da su pripreme za vojnu intervenciju međunarodne zajednice u BiH do sada otišle najdalje, ali da je "teško precizirati kada će i hoće li uopće biti poduzeta takva akcija". Istaknuo je, uz ostalo, "kako iako još uvijek nema jedinstvenog pogleda na rješenje krize u BiH, svijet ipak neće moći još dugo zatvarati oči pred zločinima i barbarstvom, koja se tamo događaju". Govoreći dalje o ratu u BiH, dr. Tuđman je kazao, kako je bitni problem republike, koji je ujedno ključno pitanje sveukupne krize na tlu bivše Jugoslavije, "kako obuzdati imperijalnu srpsku politiku sa jedne strane, a sa druge strane privoljeti muslimansko vodstvo da pristanu na unutarnje uređenje BiH, kako je ponuđeno u pregovorima pod okriljem Europske zajednice, kao i sporazumom potpisanim između Republike Hrvatske i BiH". Dr. Tuđman je podsjetio kako Srbi u BiH sudjeluju sa 31 posto u sveukupnom pučanstvu, a da su uz pomoć bivše jugovojske zauzeli više od 60 posto teritorija te države, te da je na djelu sada etničko čišćenje. On dalje procjenjuje da je rješenje tog pitanja problem otpora hrvatskog i muslimanskog pučanstva, ali također i međunarodne zajednice, "jer taj sukob prelazi okvire BiH". Također je opetovao hrvatska stajališta da "unutarnje rješenje BiH mora biti prihvatljivo za sva tri naroda, ali da u jednom dijelu muslimanskog političkog vodstva preteže stajalište da se BiH uredi kao unitarna građanska država, što bi značilo majorizaciju drugih dvaju naroda". U tom kontekstu dr. Tuđman je spomenuo i to, kako je Hrvatska s iznenađenjem primila nastup ministra inozemnih poslova BiH Harisa Silajdžića u Londonu, kada je odbio razgovore o političkom rješenju krize u BiH na osnovu triju konstitutivnih jedinica. Strani novinari osobito su se zanimali može li predsjednik Tuđman svoj novi mandat iskoristiti za prodor u rješenju krize na tlu bivše Jugoslavije, osobito prema pitanju BiH, tj. da li bi prihvatio protektorat UN nad BiH. "BiH je već jednom bila pod protektoratom, što se nije pokazalo dobrim rješenjem", rekao je predsjednik Tuđman, dodavši kako drži da i "on osobno nije daleko od takvog rješenja, jer se mir mora ostvariti i rat okončati, ali da mogući protektorat vidi kao prijelazno rješenje". "Svijet sve više spoznaje da je na tlu BiH riječ o srpskoimperijalnoj politici, tj. o stvaranju velike Srbije, a sa druge strane o pokušajima stvaranja islamske države u Europi, s čime se mnogobrojni međunarodni čimbenici ne slažu", istaknuo je dr. Tuđman. Glede sudjelovanja hrvatskih jedinica u ratu u BiH, posebice u Bosanskoj Posavini, dr. Tuđman je opetovao kako su se "dobrovoljci Hrvatske vojske vratili u BiH, da bi branili svoje domove", ističući kako je "postojala suradnja u graničnim područjima". "Rat u BiH", rekao je on, "ugrožava muslimansko pučanstvo, ali je usmjeren i protiv hrvatskog naroda, planom etničkog čišćenja od svega onog nesrpskog, što je na putu stvaranja velike Srbije". Kako je rekao predsjednik Tuđman, "Hrvatsko vijeće obrane pružalo je pomoć Teritorijalnoj obrani BiH da se odupre tehnički nadmoćnijem srpskom agresoru". Zamoljen da komentira pisanje beogradskog tiska, koji mu spočitava da je odbio ponudu Milana Panića za mir, dr. Tuđman je uz ostalo kazao, da "ostaje nejasno koliko je Panić neinformiran o prilikama, a koliko njegovi prijedlozi za mir imaju realnu podlogu s obzirom na ulogu tzv. SR Jugoslavije". "G. Panić mi je ponudio otvaranje auto-ceste Zagreb - Beograd", rekao je dr. Tuđman, "no, nisam pristao na to, jer prvo treba zaustaviti rat, i postići uvjete za međusobno priznanje, a tek onda o ovom razgovarati". On je uz ostalo kazao kako "g. Panić djeluje blagoglagoljivo", te da se "zalaže za politička rješenja", dodavši kako smo "i mi za mir, ali da ne možemo pristati na otvaranje auto-cesta, međusobno priznanje - tek tako". "Priznanje je prvi korak", poručio je dr. Tuđman, "ali i Srbija i Crna Gora moraju ispuniti međunarodne uvjete za priznanje, kao što su to napravile i ostale države s područja bivše Jugoslavije, a uz to mi ne pristajemo da Jugoslavija bude jedini pravni sljednik bivše države". Zamoljen da komentira nedavne TV slike o srpskim koncentracijskim logorima, kao i eventualnu mogućnost da takvi logori postoje i u Hrvatskoj ili na područjima BiH, koje kontrolira Hrvatsko vijeće obrane, dr. Tuđman je izjavio, "kako je Hrvatska otvorena za sve podatke o zarobljenicima, kao i o razmjeni zarobljenika, te da se nikada nismo služili takvim metodama". "No", dodao je, "imamo i dovoljno 'prijatelja', koje bi takve činjenice da su postojale već iskoristili protiv nas". "Činjenice o koncentracijskim logorima nisu nove, ali su tek sad puštene u javnost, zato da bi se privolila javnost zemalja, koje bi trebale intervenirati u BiH, na intervenciju", rekao je predsjednik Tuđman. Naglasio je kako se "javnost više zgražava nad tim strašnim slikama, nego nad činjenicom da se ne zna da li je u BiH poginulo 60 ili 100 tisuća ljudi, te da li je u izbjeglištvo moralo otići milijun ili milijun i pol ljudi". Odgovarajući između ostalih i na pitanje kako vidi odnose između Hrvatske i Slovenije, dr. Tuđman je te odnose ocijenio dobrim, dodavši kako bi ubuduće trebali biti onakvi, kakvi su inače odnosi između dviju suverenih samostalnih država, na obostrano zadovoljstvo. "Mi se trebamo ponašati kao dva susjedna naroda, koja žele prijateljstvo i suradnju, ali ne možemo dopustiti npr. da slovenski ribari love u hrvatskom moru, jer bi to bilo isto kao da smo uputili ekipu hrvatskih drvosječa da sjeku šume u Sloveniji", rekao je predsjednik Tuđman. Na samom početku današnje konferencije za novinare predsjednik Tuđman je nazočnima predstavio novog predstojnika Ureda predsjednika dr. Juru Radića, bivšeg ministra znanosti u hrvatskoj vladi, a po završetku konferencije za tisak priredio je u vili 'Zagorje' primanje za strane i domaće novinare. (Hina)vk 101453 MET aug 92