SVIJET U 13 SATI

ZAGREB, 8. kolovoza (Hina) NEW YORK - Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda odlučilo je u petak proširiti mandat i povećati za još oko 900 ljudi snage UNPROFOR-a u Hrvatskoj. Rezoluciju tog sadržaja jednoglasno su usvojile članice Vijeća sigurnosti koje su inače "oštro osudile pljačke civilnog stanovništva, posebice one motivirane etničkim razlozima." Ta mjera ima za cilj osigurati kontrolu na demarkacijskim linijama područja pod zaštitom UN kada se one poklapaju s međunarodnim granicama. Dodatne snage, sastavljene od policijaca, imigracijskih i carinskih službenika te ekipe pravnika, koštat će daljnjih 30.9 milijuna dolara za razdoblje od dva mjeseca počevši od sredine kolovoza do sredine listopada, a zatim po 5.8 milijuna dolara mjesečno. U rezoluciji se također traži "da sve strane i drugi zainteresirani surađuju s UNPROFOR-om kako bi mu omogućili da izvrši zadaću koju mu je povjerilo Vijeće sigurnosti". Američka inicijativa za rezoluciju kojom bi se ovlastilo na uporabu sile za osiguranje dopreme humanitarne pomoći nije razmatrana jer je postojao francuski protuprijedlog, pa je odlučeno da se o ovom pitanju još obave konzultacije s vladama država članica Vijeća sigurnosti. SARAJEVO - Sedmorica ukrajinskih vojnika, pripadnika snaga UN, ranjena su u minobacačkom napadu na vojarnu u Sarajevu, objavio je jutros glasnogovornik UN Mikael Magnusson (Magnuson). Napad je izvršen u petak navečer nedugo nakon žestokog topničkog napada na položaje Oružanih snaga BiH u kojima je poginulo deset ljudi a 30 je ranjeno. Vojarna "Maršal Tito" u koju su smješteni ukrajinski vojnici napadnuta je samo 15 minuta nakon što je general Philippe Morillon (Filip Morijon) objavio da je postignut sporazum o prekidu borbi i ponovnom otvaranju sarajevskog aerodroma. Aerodrom je otvoren nekoliko minuta poslije 8 sati danas, a prvi zrakoplov kojim je dopremljena hrana i lijekovi odvezao je iz Sarajeva dvojicu teško ranjenih pripadnika UNPROFOR-a. BEČ - Austrijski ministar vanjskih poslova Alois Mock (Alojz Mok) zatražio je "brzo i iscrpno razjašnjenje o kršnjima ljudskih prava koja se očito sustavno provode u BiH". To stoji u priopćenju koje je danas objavilo austrijsko Ministarsatvo vanjskih poslova. Mock napominje da će Austrija podržati sazivanje izvanredne sjednice Komisije UN za ljudska prava, što su zatražile Sjedinjene Države zbog "opasnog pogoršavanja" stanja s ljudskim pravima u bivšoj Jugoslaviji. MOSKVA - Rusija je jučer izrazila svoju "veliku zabrinutost" zbog kršenja ljudskih prava i podataka o postojanju zarobljeničkih logora u bivšoj Jugoslaviji, posebice u BiH, kaže se u službenom priopćenju koje je objavila agencija ITAR. Moskva smatra da međunarodna zajednica mora "najsavjesnije" provjeriti te podatke, naglašava se u priopćenju ruskog ministarstva vanjskih poslova. "Ako se dokažu takve činjenice, Rusija će ih oštro osuditi, koja god strana bila odgovorna", upozorava Ministarstvo. WASHINGTON - Zamjenik američkog državnog tajnika Lawrence Eagleburger (Lorens Iglberger) rekao je u petak da će se borbe u bivšoj Jugoslaviji nastaviti te upozorio da bi Zapad mogao samo "upavljati" krizom, ne i okončati je. Eagleburger, bivši ambasador u Jugoslaviji, također je rekao u interviewu za televiziju da bi međunarodni odgovor na krizu predstavljao presedan za druge etničke konflikte poput onih u Somaliji, Nagorno Karabahu i Rusiji. Dok svijet razmišlja o uporabi sile kako bi osigurao dopremu pomoći civilnom stanovništvu u BiH, te također o mogućem otvaranju silom zarobljeničkih logora, Eagleburger je rekao: "Važno je razumjeti da jugoslavenska situacija i način kako njome upravlja svjetska zajednica može uspostaviti brojne presedane za druge dijelove Europe u istočnoj Jugoslaviji gdje postoje slični problemi koji bi mogli izmaći kontroli." "Ako ti ljudi ne mogu živjeti zajedno ne ubijajući jedni druge, jako je teško da međunarodna zajednica dokonča takvu vrstu borbe", dodao je on. LONDON - "Javna potpora" masovnoj vojnoj intervenciji u bivšoj Jugoslaviji "nestala bi munjevitom brzinom ako bi američke snage tamo gubile stotinu ljudi mjesečno", ocijenio je bivši američki državni tajnik Henry Kissinger (Henri Kisindžer). "Ne treba zaboraviti da se intervencije ne ocjenju po raspoloženju na početku nego na kraju", dodao je Kissinger za televiziju BBC (bi-bi-si). Potvrđujući da u potpunosti dijeli oprez američkog predsjednika Busha (Buš), Kissinger je ocijenio da "bi se trebala koristiti sila ako bude neophodno kako bi se omogućio nastavak humanitarnih operacija". "Ali, staviti točku na taj sukob pomoću vojne intervencije izvana izgleda mi jako teško", dodao je. "To bi nas u potpunosti uvuklo u etnički sukob" u kojeg je "vrlo lako ući", ali iz kojeg bi bilo "vrlo teško izići", izjavio je Kissinger. (Hina) fp 080253 MET aug 92