SASTANAK EKSPERTNIH GRUPA U BRUXELLESU - OPSTRUKCIJA SRPSKO/CRNOGORSKE DELEGACIJE

SRPSKO/CRNOGORSKE DELEGACIJE BRUXELLES, 26. srpnja (Hina) - Mirovna je konferencija u Bruxellesu (Brisel) prošlog tjedna, od 20. do 25. srpnja, organizirala raspravu ekspertnih grupa iz svih republika bivše SFRJ o sukcesiji, ravnomjernom sudjelovanju manjina u organima vlasti i o mišljenjima koje je Badinterova Arbitražna komisija donijela prošlog mjeseca. U grupi za sukcesiju srpska i crnogorska delegacija vratile su raspravu na početak. Pred nekoliko su mjeseci te delegacije pristale na raspravu pod uvjetom da Predsjedništvo Konferencije proceduralno odvoji raspravu o sukcesiji imovine i dugova ne ulazeći u pitanje prava na identitet i kontinuitet bivše SFRJ. O tomu je trebala svoju riječ dati Arbitražna komisija. Na temelju takvog pristupa radna grupa za sukcesiju napravila je cjelokupan prijedlog imovine i dugova koji ulaze u proces nasljeđivanja. Na prošlotjednom sastanku u Bruxellesu srpsko/crnogorska delegacija dovela je u pitanje cjelokupni rad na temu sukcesije stajalištem da u predmet diobe moraju ući ne samo bivša federalna imovina, već i sve ono što je "stvoreno zajedničkim sredstvima i to od 1918. godine". Na taj su način one odbacile pismeni prijedlog Konferencije koji je rađen u duhu Bečkih konvencija o sukcesiji, a umjesto toga inzistirale su na ukupnom bilanciranju sve zajednički stvorene imovine i dugova od nastanka prve Jugoslavije. Druge su delegacije taj prijedlog smatrale nerazumnim i štetnim po interese svih republika bivše SFRJ, jer se, primjerice, ne bi mogla koristiti prava "vučenja" u međunarodnim financijskim institucijama (MMF i Svjetska banka) na temelju kojih se dobivaju krediti za obnovu i razvoj. Da bi bili "uvjerljiviji", predstavnici su Srbije i Crne Gore cinično prijetili ucjenom "kako nitko ništa neće dobiti, čak ni jednog metka, ni jednog tenka", ako se ne prihvati srpski prijedlog ukupnog bilanciranja. Odgovor na takvu brutalnu prijetnju odmah su dali mnogi članovi drugih delegacija, kako Srbija i Crna Gora ne žele dati metke i tenkove u predmet sukcesije jer im oni trebaju za ubijanje i genocid. U nastavku su rada srpska i crnogorska delegacija Carringtonovu (Karington) konferenciju proglasili "dovršenom, bespredmetnom i neuspjelom". Prema njima tek nova proširena međunarodna konferencija koju predlaže Francuska može biti put ukoliko prihvati srpske prijedloge kao ishodište za pregovore. S time da bi se na toj novoj konferenciji svi rezultati Carringtonove Mirovne konferencije proglasili nevažećim. Posebice su inzistirali na tomu da se opovrgne stajalište Haške konvencije o manjinskim pravima i da se prihvati njihovo stajalište da su Srbi, bez obzira gdje živjeli u bivšoj SFRJ, narod s pravom na otcjepljenje. Posljednjeg je dana na dnevnom redu bila rasprava o tri mišljenja Arbitražne komisije prema kojima je dovršen proces raspada SFRJ, sve republike imaju jednako pravo na sukcesiju i da nova SRJ mora proći puni postupak međunarodnog priznanja. Srpsko/crnogorska je delegacija osporila međunarodno pravni karakter Badinterove komisije tvrdnjom da je Arbitražna komisija savjetodavno, gotovo privatno tijelo lorda Carringtona. Stoga njezina mišljenja Srbiju i Crnu Goru ni u kojem pogledu ne obvezuju. Delegacije ove dvije republike bivše SFRJ osporile su stručnost sudaca koji su sudjelovali u radu Arbitražne komisije tvrdnjama da ne bi sa svojim znanjem mogli položiti ispite na nekom pravnom fakultetu. Na kraju je predsjedavajući dao svoj neformlani komentar da su na radnim grupama faktički sudjelovale samo dvije delegacije, misli na Hrvatsku i Srbiju, ostale su bile nezainteresirane, a da će možda na slijedećem sastanku ostati samo jedna delegacija dok će druga tražiti rješenje svojih problema nekim drugim sredstvima i negdje drugdje. Na sastanku su radnih grupa bila nazočna tri predstavnika iz Hrvatske, tri iz Bosne i Hercegovine, devet iz Srbije/Crne Gore, devet iz Makedonije i devet iz Slovenije. (Hina) fs 261451 MET jul 92