LJUBLJANA: SJEDNICA SLOVENSKO-HRVATSKE OGOSPODARSKE KOMORE

LJUBLJANA, 23. srpnja (Hina) - U Ljubljani se održava sjednica mješovite Slovensko-hrvatske gospodarske komore, kojoj prisustvuju i predsjednici privrednih komora obiju država inž. Ivica Gaži i Feri Horvat. Sjednica je posvećena pitanjima važnim za ostvarivanje gospodarskih odnosa između dviju država i na neki način je priprema za najavljeni susret premijera Franje Gregurića i Janeza Drnovšeka idući tjedan u Zagrebu. U uvodnom djelu današnje rasprave potpredsjednik slovenske Gospodarske komore Dagmar Šuster naveo je da je slovenska strana već obrazovala tročlane komisije za platni sistem, carinska pitanja i pitanja investicija, u koje bi se uključili eksperti, te da radi na rješavanju tekućih problema u gospodarskoj suradnji. Prema Šusterovim riječima u prvih šest mjeseci ove godine Slovenija je izvezla u Hrvatsku robe u vrijednosti 443 milijuna američkih dolara, ne računajući doradne poslove, što je 15,9 posto ukupno slovenskog izvoza u tom razdoblju. Ta je zemlja istodobno iz Hrvatske uvezla robe u vrijednosti 390 milijuna dolara, što je 16 posto ukupnog slovenskog uvoza. Šuster je istaknuo da višak koji Slovenija ostvaruje u međusobnoj razmjeni i nije toliki problem, te da je ukupna razmjena u prvom polugodištu, vrijedna 833 milijuna dolara, na relativno visokoj razini, iako manja od one prije nekoliko godina. Slovenska strana je u vezi rješavanja problema platnog prometa između dvije države predložila jače angažiranje državnih struktura i banaka, te konkretnu razradu slijedećih problema: mogućnost kompenzacije preko burze vrijednosnih papira, razmatranje mogućnosti multilateralne kompenzacije između Slovenije i Hrvatske, te uključivanjem trećih država, dalja mogućnost da poduzeća sredstva na svojim nerezidentnim računima mogu upotrijebiti za poravnanje dugova, pitanje ukamačivanja tih sredstava, mogućnost njihove repatrijacije preko centralnih banaka, te alternativu s deviznim plaćanjem, proučavanje zakonskih rješenja o potraživanjima ostvarenim do 7. listopada 1991. (riječ je o zakonu koji je usuglašen, a još nije potpisan). Šuster je, također, predložio razradu ideje o informacijskom centru za praćenje strukture razmjene po sortnim i robnim grupama, a u pogledu carina slovenska strana predlaže pojednostavljivanje postupka na granici i protočnosti transporta. Uz to, naglasio je da treba tražiti rješenja za gradnju zajedničkih prijelaza i što prije prihvatiti europske carinske formulare i otkloni potreba dvostrukih certifikata. Slovenija također predlaže ukidanje iznosa od jedan posto na cijenu izvezene robe koji je namijenjen carinskom evidentiranju, preciziranje statusa roba koje se izvoze po sistemu "izvoz za uvoz", olakšanje za zajedničke investicije, te uključivanje mješovitih komisija i predstavnika privrede u probleme međusobne suradnje. Što se tiče posljednjih restriktivnih mjera slovenske i hrvatske vlade, Šuster je naglasio potrebu smirivanja te naglasio da očekuje da se stvari ipak dovedu u red, jer su i jedna i druga strana zainteresirane za trgovinsku suradnju. On očekuje da će se na idućem sastanku slovenske i hrvatske vlade stvoriti uvjeti da dođe do uklanjanja restrikcija u međusobnoj trgovini. U daljnjem toku rada mješovite komore svoje su prijedloge i primjedbe iznosili i gospodarstvenici. Hrvatski poduzetnik Ivan Kapetanović, predsjednik Hrvatskog kulturnog doma u Ljubljani i vlasnik više tvrtki u obje države, iznio je stajalište da međusobne gospodarske odnose treba gledati u sklopu cjelokupnih odnosa na koje utjeće politika, istakavši posebnu zamjerku na izjavu slovenskog ministra vanjskih poslova Rupela. On drži da na granici treba osigurati ne samo slobodan protok roba, nego i kapitala ljudi, te da bi trebalo omogućiti da potvrde koje se prilažu uz izvozne dokumente vrijede i iz jedne i iz druge države, kako se posao ne bi udvostručavao. Predsjednik Hrvatske gospodarske komore inž. Ivica Gaži istaknuo je u svom izlaganju da je hrvatska privreda doduše opterećena troškovima rata i izbjeglica, što je trenutno dovodi u nepovoljnu poziciju u pregovorima, ali je naveo da je hrvatsko gospodarstavo izdržalo velike teškoće, što pak ukazuje na snagu Hrvatske i njenu poziciju respektabilnog trgovačkog partnera. Gaži se osvrnuo i na neke probleme oko pretvorbe vlasništva, a glede najnovijih mjera jedne i druge vlade istaknuo je da gospodarstvenici moraju predložiti zajedničke programe i predlagati vladama što da rade. Gaži kao jedan od problema u međusobnoj trgovini navodi i razlike u tečaju slovenske i hrvatske valute i ističe da je Hrvatska imala teškoća zbog prakse slovenskih poduzeća da robe u Hrvatskoj kupuju za dinare. To je jačalo poziciju slovenske valute, ali štetilo poziciji slovenske privrede, rekao je Gaži. Vrijednost međusobne razmjene dviju zemalja, prema Gažijevim riječima, dosiže između 3,5 i četiri milijarde dolara na godinu i obje su strane zainteresirane za održavanje te razine, budući da u ovom trenutku niti Slovenija nema bolje alternative. Gaži je pritom spomenuo da Hrvatska, primjerice, s Mađarskom ima razmjenu vrijednu 200 milijuna dolara, što ukazuje na to da je odnosima sa Slovenijom bila posvećena osobita pažnja. (Hina) dh 231156 MET jul 92