PREDIZBORNO ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ZA PRIMIJENJENA DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

SVEUČILIŠTA U ZAGREBU ZAGREB, 21. srpnja (Hina) - Skupina znanstvenika iz Instituta za primijenjena društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu (Vesna Lamza, voditelj projekta, Goran Milas, Stanko Richtar, Ivan Rimac) ovih je dana u okviru projekta "Istraživanje javnog mnijenja o političkim i društvenim procesima u Hrvatskoj" završila istraživanje "Izbori 1992/Izvještaj br. 1", čiji je terenski dio (usmeno anketiranje) proveden od 10. do 17. srpnja (oko 90% anketne građe prikupljeno je do 15. srpnja), te je stoga, ističu istraživači, rezultate opravdano tumačiti ponajprije kao statističke pokazatelje raspoloženja javnosti na početku predizbornih stranačkih aktivnosti. Kako je istaknula voditeljica projekta, na konačne bi izborne rezultate, osim daljnjeg tijeka izborne kampanje, mogli u stanovitoj mjeri utjecati i neki drugi događaji na domaćem i međunarodnom području, kao i neke druge okolnosti koje, u okviru anketnog istraživanja javnog mnijenja, ne mogu biti pod potpunim nadzorom. Vesna Lamza je najavila da će u okviru ovog projekta biti provedena još dva dijela sustavnog istraživanja ovogodišnjih izbora, tj. stavova građana o njima, i to prije njihovog održavanja. Ostvareni uzorak, kazala je Lamza, obuhvatio je 2146 ispitanika iz 117 mjesnih zajednica, odnosno 80 naselja u 33 općine, i reprezentativan je za oko 90% punoljetnog stanovništva Republike (preostalih 10% živi na okupiranim područjima ili u progonstvu), a istraživanjem nisu bili obuhvaćeni hrvatski državljani na radu u inozemstvu. Uzorak istraživanja planiran je kao statistički reprezentativan uzorak punoljetnog stanovništva, a općine su na temelju demografskih, gospodarskih i nacionalnih pokazatelja dostupnih iz popisa stanovništva od 1971. do 1991. svrstane u 21 mikroregiju, koje su u pogledu tih pokazatelja homogenije od bivših zajednica općina. Unutar svake mikroregije izbor uzorka proveden je metodom slučajnog izbora, navela je Lamza, pri čemu je svaka jedinica imala vjerovatnost izbora proporcionalnu broju stanovnika, a veličina uzorka dopušta procjenu proporcija u populaciji s greškom ne većom od 2,8% uz stupanj rizika manji od jedan posto. U tijeku istraživanje ukupno su kontaktirane 2752 osobe, od kojih je anketiranje odbilo 606 osoba (22%). Ta odbijanja, ističe Lamza, nisu bitno utjecala na reprezentativnost uzorka, ali su mogla ponešto umanjiti preciznost dobivenih rezultata. Istraživanje nije provedeno u mikroregijama koje su za terenskog dijela istraživanja bile pod neprijateljskom okupacijom ili su se u njima odvijale pojačane ratne operacije. Po rezultatima istraživanja, 58 % ispitanika pažljivo prati informacije u sredstvima javnog informiranja koje su u vezi s održavanjem izbora, a 35% to čini ne osobito pažljivo. 44,5% ispitanika se u potpunosti (15,3%) ili uglavnom (29,2%) slaže s odlukom da se sad održe izbori za saborske zastupnike i predsjednika Republike, a 42% ih se uglavnom (23,6%) ili uopće (18,4%) ne slaže s time, dok ih 13,4% o tome nema određeno mišljenje. Kao razlog neslaganja većina (30,8% svih ispitanika) navela je nastavak ratnih sukoba u Hrvatskoj. 37% ispitanika drži da je nastojanje da se održi sadašnja vlast glavni razlog zbog čega je odlučeno da se sad raspišu izbori, 22,3% da je to nastojanje da se udovolji ustavnoj obvezi, 12,3% da je to želja postojeće vlasti da se pruži prilika i drugim strankama da više sudjeluju u vlasti, dok se oko četvrtina anketiranih nije izjasnila. S obzirom na mogući razvoj situacije u Hrvatskoj, 43,1% ispitanika je kazalo da vjeruje će biti moguće pravilno provesti izbore u zakazanom terminu, 34% da vjeruje da to neće biti moguće učiniti, dok ih je 22,5% kazalo da to ne može procijeniti. 54,3% ispitanika se izjasnilo da vjeruje da će izbori najvećim dijelom biti pravedno provedeni, 21,2% ih drži da će se izborne komisije služiti smicalicama ili lažiranjima rezultata, dok je 24% ispitanika kazalo da to ne može ocijeniti. Kada bi, prije izbora, ustanovili da njihovo ime nije u biračkom popisu u njihovoj izbornoj jedinici, 68,7% ispitanika bi, kazalo je, poduzelo sve što bi mogli kako bi osigurali svoje pravo da glasaju, dok 19,7% njih, kazalo je, ne bi ništa osobito poduzimalo. 70,4% ispitanika držalo je početkom predizborne kampanje da će sigurno izaći na izbore, a 18,2% da će to vjerojatno učiniti. Za naklonost HSLS-u izjasnilo se početkom predizborne kampanje 11,4% ispitanika, za naklonost HNS-u 8,4%, HDZ-u 33,6%, dok ih čak 36,6% to još ili nije znalo (25,9%), ili nije željelo odgovoriti (7,1%), ili je kazalo da ne bi glasovalo ni za jednu stranku (3,2%) ili nije odgovorilo. U Institutu ističu da će narednim istraživanjima nastojati ustanoviti i stavove te skupine ispitnika, koji će se, možda, pri kraju predizborne kampanje ipak odlučiti za neku od stranaka ili kandidata. Od potencijalnih glasača pojedinih stranaka najuvjereniji u svoj izbor su glasači HDZ-a i SDP-a (oko 2/3) te HSP-a (oko polovice). Kao glavne razloge opredjeljenja za određenu stranku 25% ispitanika je navelo program stranke, 17,7% osobe koje predstavljaju stranku, 24,5% povjerenje i simpatije koje imaju za stranku, dok ih 16,5% trenutno nije vidjelo mogućnost boljeg izbora. Bez obzira na osobno opredjeljenje, tj. bez obzira na to kako će osobno glasovati, 59,2% ispitanika drži da će na izborima pobijediti HDZ, dok ih 35% to ne može procijeniti. 14% ispitanika držalo je početkom predizborne kampanje da ne bi nipošto glasovalo za HSP, njih 12,8% ne bi nipošto glasovalo za SNS, 9% ne bi nipošto glasovalo za HDZ, 7,5%, ne bi nipošto glasovalo za SDP, dok ih 53% ne može posebno izdvojiti ni jednu stranku za koju ne bi glasovali. 61% ispitanika držao je početkom predizborne kampanje da su predstavnici vladajuće stranke ili u cjelosti (11,2%) ili uglavnom (49,8%) opravdali povjerenje ukazano im na prethodnim izborima, 25,9% ih je držalo da oni to ili uglavnom (20,7%) ili uopće (5,2%) nisu učinili, dok ih 13,1% to nije moglo ocijeniti ili nije odgovorilo. Da su oporbenim strankama osigurane jednake mogućnosti za predstavljanje u javnosti kao i stranci na vlasti držalo je 31,9% ispitanika, njih 30,3% da su oporbenim strankama osigurane nešto slabije mogućnosti, 17,2% da su oporbi osigurane mnogo slabije mogućnosti, a njih 19,2% je kazalo da to ne može procijeniti. Među osam predsjedničkih kandidata za dr. Franju Tuđmana opredjeljivalo se početkom predizborne kampanje 40,5% ispitanika, za Dražena Budišu 15,4%, za dr. Savku Dabčević- Kučar njih 8,6%, za Dobroslava Paragu 2,4%, dok je 20,8% ispitanika kazalo da ne zna za koga će glasovati, njih 5,6% nije željelo reći za koga namjerava glasovati, a njih 3,3% nije namjeravalo glasovati ni za koga. Među onima koji su se izjasnili za naklonost pojedinom predsjedničkom kandidatu najuvjereniji u svoj izbor ("jako sigurni") su oni koji su se opredijelili za dr. Franju Tuđmana (70,3%) i Dobroslava Paragu (60.1%). Bez obzira na to kako namjeravaju glasati, 62,9% anketiranih držalo je da će dr. Franjo Tuđman pobijediti na predsjedničkim izborima, a 30% ih to nije moglo procijeniti. 24,4% anketiranih kazalo je početkom prtedizborne kampanje da nipošto ne bi na predsjedničkim izborima odabralo Dobroslava Paragu, 6% ne bi nipošto glasalo za dr. Franju Tuđmana, dok ih 56% nije izdvojilo ni jednu takvu osobu. Među ponuđenim im osobinama koje bi trebao imati predsjednik Republike većina anketiranih (70 do 80%) su kao važne istaknuli da treba biti pošten, odlučan, Hrvat, iskusan političar, da se razumije u gospodarstvo, da ima široko obrazovanje, da uvažava mišljenja drugih te da mora znati osjetiti probleme "običnih ljudi". Daleko manje važnim anketirani (oko 30%) drže da predsjednik treba biti vjernik, muškarac ili mlad (15%). 36,6% ispitanika drži da će rezultati izbora povoljno utjecati na budućnost Hrvatske, 27,7% drži da se ništa bitno neće promijeniti, dok ih 31,3% to ne može ocijeniti. Da je među stanovnicima Hrvatske početkom predizborne kampanje prevladavao pesimizam i strah i stav da budućnost neće donijeti ništa dobro držalo je 33,1% ispitanika, 46,2% ih je držalo da među stanovništvom prevladava optimistično raspoloženje i uvjerenje da će uskoro biti bolje, dok ih 20,3% to nije moglo procijeniti. Trenutno najvažnijim problemima Hrvatske anketirani su smatrali rat (69,8%), problem izbjeglica i prognanika (34,2%), gospodarsku situaciju (32,6%) i socijalnu politiku (23,1%). (Hina) zk 221214 MET jul 92