SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov: Privatizacija stanova u Madžarskoj Naslov: Svoja kućica... Podnaslov: Kako sa 130 dolara mjesečne plaće otkupiti stan vrijedan do 2.000 dolara po četvornom metru? (Zvuči li ovo pitanje poznato?) Piše: Paola JUVENAL, AFP BUDIMPEŠTA - Nakon 40 godina državnog monopola, Budimpešta, poput prijestolnica zapadne Europe, doživljava nagli porast poduzeća za nekretnine, obećavajućih za madžarske neokapitaliste i vlasti angažirane u programu privatizacije kamena. Odgovarajuće gradskoj četvri, cijena kvadratnog metra u madžarskoj prijestolnici iznosi 50.000 do 150.000 forinti (625 do 2.000 dolara). Ti iznosi su izvan domašaja prosječnog Madžara, čija mjesečna plaća iznosi oko 10.000 forinti (130 dolara), ali su neiskorišena prednost za madžarsku državu, vlasnika više zgrada u centru prijestolnice. Agencija za očevinu, državna organizacija zadužene za nadzor privatizacije, nedavno je lansirala program za progresivnu privatizaciju sjedišta dvanaestak velikih kompanija i ureda za istraživanje koji zauzimaju površinu od oko 70.000 m2. Sjedišta tih građevinskih udruženja poljoprivredne, elekrične i mehaničke opreme - Metrimpex, Moghurt, Agrotec, Elektroimpex- "predstavljaju kapital od 5 milijardi forinti koje pokušavamo učini rentabilnim", navodi Peter Geroe, direktor poduzeća za upravu Belvarosi, koji je zadužen za tu akciju. "Ta poduzeća koja su do sada besplatno koristila te prostore, počela su plaćati najamaninu. Da bi ostali u tim prostorima oni moraju plaćati zakup koji će u dvije godine postići tržišnu cijenu, inače će morati otići i mi ćemo ih smjestiti izvan Budimpešte", gdje je zemljište jeftinije, dodaje on. Geroe računa s prihodima iznajmljivanja od 200 milijuna forinti godišnje, iznosima koji su se do sada gubili u Madžarskoj državi. U više slučajeva nameće se velika obnova, procijenjena na 4 milijarde forinti, jer je više zgrada u vrlo lošem stanju. Neke zgrade, koje datiraju s kraja prošlog stoljeća, smještene na obalama Dunava, mogle bi se preurediti u hotele prije nego se prodaju. Pitanje upotrebe prihoda ostvarenih iznajmljivanjem ili prodajom nekretnina nije definitivno riješeno, neki priželjkuju da taj novac služi za popunjavanje budžetnog deficita (1,1 milijardu dolara krajem svibnja), dok drugi žele reinvestirati u druge zahavate s nekretninama. Madžarska vlada, koja se za razliku od češkoslovačke vlade nije odlučila za povrat nekretnina bivšim vlasnicima koje je prikratila nacionalizacija, namjerava privatizirati nekretnine posebno prodajom kupona odštete za dijelove kapitala, čija bi cijena trebala biti određena na burzi 1993. godine. Međutim opreznu metodu koju je izabrala konzervativna vlada i posebno akcija Agencije za baštinu, kritiziraju neki ekonomski krugovi koji optužuju tu organizaciju da želi sačuvati državnu zaplijenu nekretnina i tako zakočiti njihovu privatizaciju. "Strana poduzeća su spremna odkupiti cijela zdanja u centru Budimpešte i restaurirati ih na svoj trošak", primjećuje jedna službenica općinske uprave prijestolnice. Ali, dodaje ona, vlada ustupa pred opasnošću " vandalizma nacionalne baštine" u inostranstvu. Od dolaska na vlast u proljeće 90.godine, konzervativci su onemogućili prodaju stranim poduzećima, za cijenu koja je procijenjena beznačajnom, hotelskih lanaca i slavne slastičarnice Gerbaud, osnovane prošlog stoljeća. Dvije godine kasnije, prodaja još nije obavljena zbog sporazuma Agencije za baštinu glede iznosa transakcije. Prodaja dvorca Gresham, veličanstvenog zdanja podignutog krajem XIX stoljeća na obali Dunava, za kojim žudi indijanski lanac Oberoi koji ga želi pretvoriti u de luxe hotel za 65 milijuna dolara, također je blokirana, jer legalni vlasnik zdanja nije jasno identificiran. Madžarska još nema zakon kojim bi razlikovao pravo vlasništva i pravo na uživanje koji su pobrkani tijekom komunističkog režima. (Hina) fp 182230 MET jul 92