SERVIS POSEBNIH NASLOVA JUŽAFRIKA-POLITIKA

Piše: Erwan JOURAND, AFP JOHANNESBURG - Južnoafrički predsjednik Frederik de Klerk nastavio je u utorak političku inicijativu, nekoliko sati prije izvanrednog sastanka Vijeća sigurnosti OUN posvećenog nasilju u Južnoj Africi i dok ne popušta napetost između njegove vlade i crnih nacionalista uoči općeg štrajka predviđenog za početak kolovoza. Da bi pokušao naći izlaz iz škripca u ustavnim pregovorima s većinskim crnim strankama, on je najavio niz mjera protiv nasilja, među kojima raspuštanje specijalnih jedinica snaga sigurnosti koje su optužene za pljačkanje crne zajednice. Također je najavljena policijska i sudska akcija protiv nošenja plemenskog oružja tijekom manifestacija. Te je mjere prihvatio jedan glasnogovornik Nacionalnog afričkog kongresa (ANC) koji je pismom upućenom de Klerku zatražio njihovu primjenu. Nakon masakra u Boipantongu 17. lipnja, ANC je kritizirao predsjednika i predbacivao mu sporost u djelovanju protiv nasilja u crnim naseljima. Potpomognut mandatom koji mu je povjerila bijela zajednica 17. ožujka da bi napredovao u pregovorima za podjelu vlasti, de Klerk je po prvi put posrnuo tijekom druge plenarne sjednica CODESA-e (Konvencije za demokratsku Južnu Afriku). ANC i njegovi sindikalni i politički saveznici su predbacili de Klerku i njegovoj Nacionalnoj stranci (NP, koja je na vlasti) da "je zgrabila vlast" i da želi primijeniti pravo veta bijele manjine na sve buduće ustavne odluke. ANC, COSATU (Kongres južnoafričkih sindikata) i SACP (južnoafrička komunistička partija) su zatim najavile niz "masovnih akcija". Te akcije, kojima se treba prisiliti vladu da prihvati prije kraja 1992. godine uspostavu izabrane Ustavne skupštine i privremene višerasne vlade, kulminirat će općim protu-vladinim štrajkom početkom kolovoza. Napetost je pojačao masakr nad 45 crnih stanovnika u naseljima baraka Boipatonga, na jugu Johannesburga, koji su počinili pobornici pokreta zulu konzervativaca Inkhata. ANC i njegovi saveznici su optužili snage sigurnosti Pretorije da su pustili ubojice i da nisu intervenirali. U pismu de Klerku 9. srpnja Mandela je odbio sastanak s predsjednikom sve dok ne poduzme "konkretne mjere koje bi eliminirale nasilje u koje su nedvojbeno upletene snage sigurnosti". Mandela je također kritizirao odbijanje vlade da demobilizira 32. bataljun, (sastavljen uglavnom od bivših članova angolske organizacije FNLA Holdena Roberta), 31. bataljun (u prvom redu sastavljen od namibijskih špijuna koju su korišteni do 1990. godine u Namibiji u ratu protiv partizana SWAPO-a) i policijsku jedinicu Koevet (upotrebljenu u Namibiji prije nezavisnosti). De Klerk, koji je odobrio te zahtjeve, također je bio suglasan sa zahtjevima ANC objavljujući stroge kazne zatvorom za one koji nose, a to su uglavnom članovi Inkate, plemensko oružje tijekom manifestacija i postavljanje ograda oko domova radnika migranata. Prerano je da bi se znalo da li će korak de Klerka prema crnim nacionalistima biti za njih zadovoljavajući. Iako je de Klerk ponovo potvrdio svoje "angažiranje glede pregovora" i dao naslutiti skore nove inicijative u tom pogledu, čini se da nije uopće spomenuo dva trenutačno glavna zatjeva ANC-a, COSATU-a i SACP-a, opće višerasne izbore za ustavnu skupštinu i uspostavu privremene vlade prije kraja 1992. godine. Ta dva zahtjeva su dva glavna razloga općeg štrajka početkom kolovoza. (Hina) mh (Hina) 162129 MET jul 92