SERVIS POSEBNIH NASLOVA FASSBINDER

Nadnaslov: Njemačka komemorira desetu obljetnicu smrti Rainera Wernera Fassbindera Naslov: Filtriranje Fasbinderova lika Podnaslov: "To je pokušaj da od kaotičnog homoseksualca kojega smo voljeli napravimo izuzetno darovitu, čistu i bezgrešnu osobu", buni se režiser Robert van Ackeren. Piše: Frederic BICHON, AFP BERLIN - Njemačka neviđenom pompom komemorira desetu obljetnicu smrti Rainera Wernera Fassbindera, kontroverznog sineasta za života, a danas jednodušno slavljenog genija njemačkoga poslijeratnog filma. Listovi i časopisi nadmeću se tko će bolje obilježiti obljetnicu, koja se u Berlinu slavi retrospektivom njegovih 44 filmova, projekcijom njemu najdražih 60 filmova, te izložbom na 2.400 m2 posvećenih njegovu životu i djelu i bezbrojnim raspravama. Televizijski kanal Eins Plus posvetio je čak 27 ljetnih večeri filmskom radniku, glumcu i kazališnom redatelju, a u Munchenu, gradu u kojemu je Fassbinder proveo veći dio života priređena je retrospektiva 35 filmova i brojne tribine. Kada je 10. lipnja 1982. preminuo u svojoj 37. godini od posljedica prevelike količine droge, gradsko vijeće žestoko je raspravljalo prije no što će odobriti sahranu na groblju Bogenhausen gdje počivaju velikani. "Sada ga pročišćavamo kroz filter. To je pokušaj da od kaotičnog homoseksualca kojega smo voljeli napravimo izuzetno darovitu, čistu i bezgrešnu osobu kojom bi se svaka majka ponosila", buni se režiser Robert van Ackeren ("Žena u plamenu", "Venerina zamka") u razgovoru objavljenom u dnevniku Sueddeutsche Zeitung. Međunaslov: Plaćao nazočnost svoje kamarile Za života Fassbindera je "resila aura skandala", zbog njegove osobnosti ali i njegova djela. Sin iz dobre građanske bavarske obitelji, vječno u vjetrovci i bezličnom jeansu preko čijih se rubova prelijevao njegov trbuh, lica skrivena bradom, masne kose pokrivene bezličnim šeširom i pogleda zaklonjenog crnim očalama, pokazivao je naklonost prema muškarcima i kokainu. Dodijelivši mu bez ustezanja naslov "njemačkog poslijeratnog filmskog genija" kako ga je okarakterizirao dramaturg Heiner Mueller, njemu bliske osobe ne ideliziraju njegov portret na način na koji to rade organizatori festivala. Bio je "čarobnjak i čudovište", priča u tjedniku Stern jedna od njegovih glumica idola Hanna Schygulla. "Među nama je bilo magnetske privlačnosti a isto toliko i odbojnosti", dodaje zvijezda filma "Brak Marie Braun". Glumica se prisjeća "rituala torture" unutar skupine od desetak osoba kojima je Fassbinder vladao dozirajući im pažljivo mješavinu nježnosti i prisile, novaca i droge, čak "plaćajući" 10.000 DM mjesečno samo da bi osigurao njihovu nazočnost. Glumica Ingrid Caven bila je njegova supruga. Morala je "ostavljati otvorena vrata (u njihovu stanu) da bi on znao kako je ona tamo", dok je on njihovu prvu bračnu noć proveo sa svojim ljubavnikom, a pohodio je i javne nužnike u potrazi za partnerom. Međunaslov: Marginalci - roentgen današnje Njemačke Njegovi filmovi skalpelom seciraju današnju Njemačku kroz beskrajan sloj marginalaca: homoseksualaca ("Pravo jačega", "Godina od 13 mjeseci"), doseljenika ("Svi se drugi zovu Ali") ili terorista ("Treća generacija"). Njegovo djelo, tim snažnije jer posjeduje ekstremno klasičnu estetiku, vrijeđalo je velik dio publike i kritike, prije no što su veliki "ženski filmovi" realizirani posljednjih godina njegova života poput "Braka Marie Braun", "Lole" i "Lili Marlene" jednodušno prihvaćeni. Godine 1980. popularni dnevnik Bild rogoborio je protiv "atmosfere uličnih zahoda" i "orgija nasilja, nastranosti i huljenja" kojom je obilovala petnaestsatna serija "Berlin Alexander Platz" snimljena prema velikom romanu Alfreda Doeblina, a danas nedvojebno ocijenjena njegovim remek-djelom. Neke židovske zajednice pokušavaju i danas zabraniti njegov komad "Otpaci, grad i smrt", smatrajući ga antisemitskim. (Hina) mh 112112 MET jul 92