IZVANREDNO ZASJEDANJE KATOLIČKIH BISKUPA IZ HRVATSKE

ZAGREB, 10. srpnja (Hina) - Katolički biskupi iz Republike Hrvatske sastali su se 9. srpnja 1992. na izvanredno jednodnevno zasjedanje u Zagrebu, priopćilo je Tajništvo Hrvatske biskupske konferencije. Ovom su prilikom, uz druge pastoralne točke, razmotrili nekoliko hitnijih tema s područja života Crkve u Hrvatskoj. Povodom predstojećih izbora u Hrvatskoj 1992. biskupi su uputili svim vjernicima posebnu poruku. Okupljeni su biskupi nadalje raspravljali o ekumenskim zadacima Crkve u Hrvatskoj u ovim vremenim. Oni su razmotrili prispjele prijedloge za održavanje susreta najviših predstvnika vjerskih zajednica s područja nekih Republika nastalih na području bivše Jugoslavije, tj. iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Srbije: kardinala Kuharića i drugih katoličkih biskupa, patrijarha SPC gospodina Pavla te Reis-ul-ulema J. Selimoskog. Biskupi izražavaju svoju otvorenost prema predviđenom susretu najviših predstavnika triju velikih vjerskih zajednica čim se osiguraju neophodni uvjeti. Katolički su biskupi nadalje zainteresirani da se nastavi, čim to bude moguće, rad posebne biskupske Komisije i Komisije episkopa SPC, kako je bilo predviđeno na posljednjem zasjedanju spomenutih komisija održanom u siječnju 1992. u St. Gallenu u Švicarskoj. Ovom prigodom biskupi izražavaju svoju zaprepaštenost potpunu neistinitim javnim proglasom srpsko-pravoslavnog zagrebačko-ljubljanskog mitropolita g. Jovana Pavlovića kojim on krivo optužuje i Republiku Hrvatsku i Katoličku Crkvu u našoj domovini. Biskupi potpuno odbijaju spomenute neutemeljene optužbe. Biskupima nije poznat ni jedan slučaj da bi netko u Hrvatskoj prisilno katehizirao i mučio "djecu srpsko-pravoslavne vjere" ili ih tako pripravljao za svetu pričest i krizmu. Na ovom zasjedanju hrvatski su biskupi na temelju informacija mjesnih ordinarija razmatrali i teške prilike u ratom pogođenim dijelovima Hrvatske. Dio Slavonije uz lijevu obalu Save (od Sl. Broda do Županje) izložen je stalnim topničkim napadima iz Bosne. Stalno je izložen napadima i grad Dubrovnik. Protjeruju se preostali Hrvati iz okupiranih područja i pale se hrvatske kuće. Biskupi su također raspravljali i o potresnim zbivanjima u Bosni i Hercegovini, koja se razara agresivnim ratom; s time u vezi oni su objavili svoju posebnu izjavu javnosti, kaže se u priopćenju Tajništva Hrvatske biskupske konferencije (HBK) Hina objavljuje u cijelosti Poruku katoličkih biskupa iz Republike Hrvatske u povodu izbora 1992. i Izjavu hrvatskih biskupa povodom zbivanja u državi Bosni i Hercegovini. PORUKA KATOLIČKIH BISKUPA IZ REPUBLIKE HRVATSKE U POVODU IZBORA 1992. Dragi vjernici! U vrijeme pripreme prvih poslijeratnih, slboodnih, višestranačkih izbora u Hrvatskoj, u proljeće 1990. godine, obraćali smo vam se s namjerom da obrazložimo vrijednost osobnih sloboda i građanskih prava te da vas potaknemo da se ne ustručavate poslužiti svojim pravom da birate i da budete birani na političke funkcije u našoj Republici te da tako utječete da se na miran način izrazi volja naroda za slobodom, dostojanstvom, gospodarskim i moralnim preobražajem i napretkom. Trebalo je zaista da prestane stanje u kojem su vjernici naše Republike bili građani drugog reda. Trebalo je da se usude u punoj mjeri sudjelovati u javnom životu i svoje građanske odgovornosti preuzimati cjelovito i savjesno. Kao plod slobodnih političkih izbora započela je izmjena društvenog i političkog sustava u kome smo do tada živjeli, a Hrvatska je država danas članica Ujedinjenih naroda, priznata i prihvaćena kao samostalni i ravnopravni politički subjekt u odnosima prema drugim državama i u odnosu prema vlastitom životu i razvitku. Ovaj korjeniti povijesni zaokret, započet isključivo političkim, demokratskim sredstvima, suočio se međutim s političkim programom koji ga je izvana osporavao, i to ne samo politički nego i vojno. Oružani nasrtaj izvana uz suradnju određenih elemenata iznutra uzrokovao je teška stradanja naroda, mnoge ljudske žrtve, nemilosredna razaranja gradova i sela, stotine tisuća prognanika, koji su izgubili sve što su imali, a spasili su jedino goli život. Obrana domovine nametnuta je u času kada je trebalo prionuti izgradnji države, postaviti osnove pravnog poretka i dograđivati ga da se zaštite i unaprijede dobra i vrijednosti ljudskog dostojanstva, obitelji, privrednog sustava, odgojnih i kulturnih djelatnosti, ukratko svega onoga što pridonosi općem dobru svih građana. Najava novih izbora za Hrvatski Sabor i za Predsjednika Republike zaokupila je političke stranke i građane opet nakon nešto više od dvije godine. Svrha ovih izbora bila bi, kako mislimo, da se potvrde i bolje oblikuju demokratske institucije države, da bi - sudjelovanjem svih građana - bile u stanju odgovoriti izazovima vremena. To su u prvom redu povratak prognanika i obnova gospodarstva te društvenih i kulturnih djelatnosti na opustošenim, ali i na svim drugim područjima domovine. Poteškoće u organiziranju i održavanju ovih izbora bit će brojne, posebno radi ratnih stradanja i njihovih posljedica. Mora nam također biti jasno da škola odgovorne i istinske demokracije ima svoje stupnjeve i neda se od prve i na brzinu dostići sav njezin smisao i sadržaj. Važno je ustrajati i dozrijevati na dobrom putu. Mi potičemo katoličke vjernike da, u ravnopravnoj suradnji sa svim građanima, pristupe pripraviti i održavanju najavljenih izbora sa svom ozbiljnošću, odgovorno i savjesno. Iskreno poštivanje ljudskih i građanskih prava, velikodušna ljubav prema općem dobru neka budu one poticajne snage koje ih vode da se zalažu i za dobro domovine. Osobni ili stranački interesi ne smiju zasjeniti niti potisnuti ono što je opće i zajedničko. U nastojanju da se stranke i pojedini kandidati predstave biračima, običava doći do etičkih neodgovornog i nekorektnog govora o drugima, posebno o suparničkim strankama i kandidatima. Mi bismo željeli upozoriti da su rane koje su nam zadane još svježe. Ako govor o njima ne bi bio ljekovit i ako ne bi ohrabrivao ljude za oporavak, razvitak i preporod, onda to ne bi bio napor prema boljoj budućnosti. Zasluge i krivnje pojedinaca i skupina ne bi trebale postati prenaglašeni predmet sporenja. Radije neka se iskaže sposobnost i zauzetost za ono što je pred nama, neka se očituje pripravnost za nesebično i odgovorno služenje dobru naroda i građana, da bi povjerenje koje birači polažu u one kojima dodjeljuju važne službe u državi bilo utemeljeno. Politički zrela i časna predizborna borba zna svoju mjeru i bira riječi koje očituju programe i iskazuju uvjerenje, a ne razjaruju strasti. Dok katoličke vjernike potičemo da prihvate i savjesno ostvaruju svoje dužnosti u javnim poslovima društva, mi biskupi i svećenici u službi smo njihovog vjerskog i sakramentalnog života, kršćanske pouke i duhovnog savjeta. Povjereno nam je vođenje Crkve da bi prema naravi i svrsi koju ima od Krista bila znak i sredstvo spasenja za sve ljude. "Crkva koja se, zbog svoje službe i nadležnosti, nikako ne podudara s političkom zajednicom niti se veže uz bilo koji politički sustav, znak je ujedno i čuvar transcendentalnosti ljudske osobe" (GS 76). Razlog što se mi biskupi i svećenici ne uključujemo u političke stranke i u državnu upravu jest i u tome što smo u službi crkvenog zajedništva za sve vjernike bez obzira na stranke u koje su uključeni. Istina, nije unaprijed sigurno da se politički programi pojedinih stranaka u svemu slažu s kršćanskom vjerom i s njezinim moralnim načelima. Katolički će vjernik stoga preispitati kako se slaže njegova vjera s programom što ga zastupaju pojedine političke stranke. Ne namjeravamo sada ulaziti u podrobniju razradu moralnih načela koja se, izvirući iz Božjeg zakona, protumačena društvenim naukom Crkve, odnose na javni život, na državnu upravu te na osobne odgovornosti ljudi na vlasti. Željeli smo jedino vama, katoličkim vjernici, a preko vas i svima koji nas žele čuti, uputiti riječ podrške u odgovornom času za sve, kad nam se treba založiti da u neposrednoj budućnosti budu na najodgovornijim službama ljudi koji pružaju jamstva da će znati i moći učiniti što je potrebno za oporavak i napredak naroda i društva. Da biste ovu časnu dužnost izvršili dostojno i odgovorno neka vas, dragi vjernici, ojača Božji blagoslov. Vaši biskupi: Franjo kard. Kuharić, Anton Tamarut, Ante Jurić, Ivan Prendja, Ćiril Kos, Antun Bogetić, Srećko Badurina, Želimir Puljić, Josip Bozanić, Slavomir Miklovš, Đuro Kokša, Juraj Jezerinac, Marko Culej i Marin Srakić. IZJAVA HRVATSKIH BISKUPA POVODOM ZBIVANJA U DRŽAVI BOSNI I HERCEGOVINI Hrvatski biskupi okupljeni na izvanrednom zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije (HBK) razmotrili su na temelju informacija mjesnih Ordinarija teško stanje u susjednoj državi Bosni i Hercegovini. Sa zabrinutošću je konstatirano da se tamo događaju nezapamćeni zločini nad civilnim pučanstvom, da se ruše i uništavaju sakralni i kulturni objekti, škole i bolnice; da se stvaraju etnički čisti prostori i da se sprečava dotok humanitarne pomoći ugroženom pučanstvu. Osuđujemo vojnu agresiju na suverenu Republiku Bosnu i Hercegovinu. Posebno osuđujemo ubijanja nedužnog stanovništva, žena, djece i staraca kao i protjerivanje civila s njihovih ognjišta. Ponovno izjavljujemo da i oni koji su prisiljeni na samoobranu ne smiju prijeći granice zakonite obrane. Iznenađeni smo nemoću europskih i svjetskih institucija da se zaustavi agresija na Bosnu i Hercegovinu i razaranje njezinih gradova i sela. Iznenađeni smo tendecioznim izvještajima obavjesnih sredstava u kojima se izjednačuje žrtva i agresor. Posebno smo potreseni viješću da su srpske vlasti u Banjoj Luci uputile katoličkom biskupu mgr. Franji Komarici ulitmatum da u roku od 48 sati, on, svećenstvo i vjernici napuste Banjalučku krajinu. Biskup je to odbio. Nepoznato nam je što se tamo događa, jer je prekinuta s njim svaka veza. Sarajevski nadbiskup mgr. Vinko Puljić upućuje dramatičan apel svjetskoj javnosti za tragično stanje u cijeloj Bosni i Hercegovini. Zato apeliramo na narode Bosne i Hercegovine da učine sve kako bi se okončalo pogubno uništavanje ljudi i materijalnih dobara, a započeli razgovori oko pravednog rješenja. Apeliramo i na sve međunarodne institucije da upotrijebe svoju moć da se zaustavi krvoproliće, a prognani što prije vrate u svoje domove." (Hina)vk 101353 MET jul 92