IZBOR IZ PISANJA STRANOG TISKA I EMISIJA RADIO I TV POSTAJA

ZAGREB, 6. srpnja (Hina) GLAS AMERIKE - VOA - Dopisnica postaje iz Pentagona Jane Burger priopćuje da je američki ministar Richard Cheney u interviewu za američki CBS izjavio da će SAD nastaviti štititi zračni most za pomoć stanovnicima Sarajeva, ali i ponovio da se SAD ne namjeravaju miješati u vojni sukob u bivšoj Jugoslaviji. Prema nekim američkim novinskim izvješćima državni se sekretar James Baker zauzima za energično demonstriranje američke sile u tom području kako bi se srpske vlasti navele na obustavu borbe. Ministar Cheney izjavio je da neslaganja unutar administracije predsjednika Busha nema i da je demonstracija sile već obavljena, što se vidjelo u nazočnosti amfibijske grupe američkih pomorskih snaga prošlog tjedna u Jadranu. GLAS AMERIKE - VOA - Suradnik postaje Zdenko Novački razgovarao je s Dobroslavom Paragom, predsjednikom Hrvatske stranke prava. Procjena je HSP-a da ovo nije vrijeme kad Hrvatskoj trebaju izbori, ne stoga što bi vlast bila dobra, jer je ona po Paraginom mišljenju loša, nego stoga što je Hrvatska u ratu i veliki se dijelovi stanovništva ne nalaze na mjestima gdje će se provoditi izbori. Zbog takvog vođenja izbora u Hrvatskoj, HSP se obratila američkom Kongresu i upoznala ga sa stajalištima svoje i ostalih oporbenih stranaka. HSP je nezadovoljna nemogućnošću kontrole izbora i izbornih jedinica i medijskom zastupljenošću stranaka. Program svoje stranke Paraga je opisao kao "parlamentarnu demokraciju", u kojoj bi predsjednik Republike bio podređen hrvatskom parlamentu, a ne suprotno, kao što je to - po njegovu mišljenju - sada. U gospodarskom smislu stranka se zalaže za privatizaciju, denacionalizaciju i tržišno gospodarstvo. RADIO FRANCE INTERNATIONALE - RFI - Stanko Cerović govori o šansama monarhije u Srbiji. On navodi kako je prijestolonasljednik Aleksandar Karađorđević najprije bio izraziti Jugoslaven, ali je s raspadom Jugoslavije prilagodio svoje želje za prijestoljem stvarnosti i orijentirao se prema srpskoj državi. Sada je veliko pitanje što kralj mora dobiti od Srba, a što oni od njega, drži Cerović. Čini se da obje strane očekuju više od onog što je realno. Karađorđević ne poznaje dobro ni svoj narod, ni svoju zemlju, a ni specifičnosti komunističkog i postkomunističkog društva na ovim prostorima. Sam Karađorđević jasno je demokratski orijentiran i ima viziju europeizacije svoje države. Pri svom je dolasku u Beograd očekivao ipak veći izljev "monarhijskog zanosa" od onog što ga je doživio. Njegovi su ga savjetnici vjerojatno uvjeravali da svi Srbi jedva čekaju njegov povratak. Cerović drži da bi Karađorđeviću ipak najbolje bilo da je u inozemstvu čekao čuvajući svoj status "čudotvorca", jer ako sada vrlo brzo ne preuzme vlast, može se dogoditi da se njegova uloga banalizira, a on izgubi potporu. S druge strane ni broj monarhista za Karađorđevića nije ohrabrujući. U prilog mu ide jedino to što je društvo toliko razoreno da se primjećuje sklonost naroda da traži i vjeruje u čuda. Kralj je pravi primjer takvog čuda. On može simbolizirati tradiciju, identitet, veze sa svijetom. U zemljama istočne Europe od kraljeva se očekuje da riješe probleme koje nisu mogli riješiti ni oni koji odlično poznaju svoj narod. Stoga nije čudno što takvi pokušaji pripremanja i izvođenja "čuda" nisu uspijevali tamo gdje kraljevina nije kontinuirano postojala. U Srbiji sada štošta ovisi o kraljevoj sposobnosti i spletu okolnosti, koje za njega nisu nepovoljne, iako se dobiva dojam kako se monarhija u Srbiju može vratiti tek koristeći se trenutnom slabošću i zaslijepljenošću ljudi. No, čim društvo počne normalno funkcionirati, ne vidi se ozbiljnija šansa za povratak kraljeva. Bitan argument, koji može zvučati i banalno, a ne ide na ruku prijestolonasljedniku, jest da je doba monarhije u Europi prošlo. Tamo gdje ipak postoji, monarhija se održava po inerciji tradicije, više stoga što ne smeta, nego što je posebno korisna. U Srbiji se danas ne vidi nijedna ozbiljna politička snaga ili osoba koja bi mogla izvući zemlju iz prave katastrofe. Kad bi kralj mogao odigrati takvu spasonosnu ulogu, bio bi i te kako dragocjen. Da li bi se država uspješno pretvorila u kraljevinu, pitanje je, no već bi i neki početni pozitivni poticaj Karađorđeviću osigurao važno mjesto u povijesti srpskog naroda kao građaninu ili kralju. BORBA (Srbija) - Pod naslovom 'Hrvatski uteg na nacionalnom pladnju' autor piše da je "na sjednici Predsjedništva Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, održanoj 3. srpnja u Grudama (predsjedavao Mato Boban) usvojen paket odluka koji nedvosmisleno potvrđuju da se radi o završnom procesu stvaranja 'hrvatske države' u BiH". U nastavku članka, on navodi odluke sa sjednice, da bi napisao i to da "neki događaji na ratištu čak ukazuju na sve veću povezanost srpske i hrvatske strane u bosansko-hercegovačkom ratu. Nezvanično se govori da je i najnoviji dogovor o međusobnim granicama konačno definiran i da se ovih dana radi na njegovoj brzoj realizaciji. Službena potvrda 'hrvatske države' u BiH nužno je izazvala ozbiljnu promjenu odnosa na političkoj sceni Republike. Sada je ponovo odnos dva prema jedan u korist onih koji bi htjeli nacionalno kantonizirati i podjeliti BiH. Dodatna je činjenica i neizbježno ublaživanje i razvodnjavanje osude i otpora prema srpskoj strani, jer i zagovornici građanske BiH sada pred sobom imaju dva protivnika. Doduše, Hrvatsko vijeće obrane , tj. Herceg-Bosna i dalje je samo politički protivnik, ali nije nemoguće da uskoro postane i vojni. U svakom slučaju državni vrh BiH, posebno Alija Izetbegović morat će se brzo i precizno odrediti prema novonastaloj situaciji. List prenosi i izjavu dr. Nikole Koljevića, člana Predsjedništva srpske BiH, da je "riječ o zauzimanju teritorija u Hercegovini na koje pretendira hrvatska strana, i to teritorija bivše Hrvatske banovine. To je i odgovor na prethodni poraz oko Mostara, ali čini mi se da u svemu tome ima jedan novi moment koji će omogućiti ostvarenje bliskih dogovora između Herceg-Bosne i Srpske BiH". POLITIKA (Srbija) - Pod naslovom 'Novi dokazi o Prevlaci' list izvješćuje o novom, još jednom 'krunskom svjedoku' "da je poluotok Prevlaka crnogorski i jugoslovenski". "Ovaj put o tome svjedoči put dug oko devet milja od rta Oštra na najistaknutijem dijelu Prevlake, duž njezine zapadne obale do Molunata u pravcu Dubrovnika, mjesta gdje je još g.1941. uspostavljena državna granica između tadašnje Pavelićeve ustaške Hrvatske i fašističke Mussolinijeve Italije", piše list, a zatim navodi i izjavu kapetana duge plovidbe, sadašnjeg direktora Pomorske uprave za plovne putove Republike Crne Gore Nenada Želalića. On kaže kako trenutačno ne može precizno imenovati kojim je pravnim aktima utvrđeno i određeno kuda ide avnojevska granica između Hrvatske i Crne Gore, ali upozorava da "takvih propisa ima dosta i da je među njima najvažniji onaj iz g.1952." Podsjeća i na razgovor iz rujna prošle godine između hrvatskih i jugoslavenskih pomorskih civilnih vlasti koje su "priznale da je ovaj pomorski put i Prevlaka oko koje dijelom ide crnogorski". List zatim podsjeća kako su se razvijali odnosi između hrvatskih i crnogorskih, odnosno jugoslavenskih vlasti po pitanju Prevlake, i završno ističe kako je tom pitanju "nužno prići multidisciplinarno, a sa stajališta interesa države - nadstranački..." (Hina) 060140 MET jul 92