SERVIS POSEBNIH NASLOVA MANJINE

Nadnaslov: Summit KESS-a u Helsinkiju - forum za pitanja etničkih manjina Naslov: Krvavi europski puzzle zove se "Manjine" Podnaslov: Mnoge europske granice arbitražom su povučene. Potencijalne eksplozivne mješavine etničkih manjina tim su potezom natjerane da žive zajedno - kao u Jugoslaviji. Piše: Nicholas DOUGHTY, Reuter BRUXELLES - Jugoslavija, Nagorno-Karabah, Moldova. Iza sve bijede novih ratova u Europi leži mnogo veća dilema o kojoj će zemlje članice Konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji (KESS) morati raspravljati na summitu u Helsinkiju 9. srpnja. Kako se odnositi prema etničkim manjinama na cijelom kontinetu i njihovim težnjama za neovisnošću a istodobno pokušavati zapriječiti druge zemlje od raspada i komadanja? To je pitanje korijen gotovo svakog sukoba što izbija na uznemirenom kontinentu a danas već prijeti i podjelom Češke i Slovačke, donedavna smatrane najstabilnijom od svih bivših komunističkih država. Splet nacionalnih osjetljivosti, moralnih i zakonskih problema zapriječava put k rješenju, no diplomati kažu da su rješenja potrebna želi li Europa postići kakve takve izglede za stabilnost i mir u posthladnoratovskom, sve više rascjepkanom svijetu. "Europa je puna napetosti i nestabilnosti koje ih uzrokuju tako da moramo postići sigurnost", kaže William Taft, američki ambasador u Sjevernoatlantskom savezu (NATO). "Ne možemo samo čekati da se nešto desi a zatim to ići popravljati". Međunaslov: Nizozemski prijedlog Forum za odlučivanje o tim pitanjima vjerojatno će biti skup 52 zemlje KESS-a, koja je jedinstvena u okupljanju svih europskih država, Sjedinjenih Država i Kanade. Službenici zemalja članica raspravljali su o tim pitanjima prije summita u Helsinkiju. Različite su ideje iznesene za rješavanje problema etničkih manjina i spriječavanja nekih novih Jugoslavija ili Nagorno-Karabaha. Nizozemci su predložili imenovanje visokog povjerenika KESS-a za manjine. "Ideja je da imamo nekoga tko bi mogao putovati Europom poput parlamentarnog zaštitnika prava građana od samovolje državnih organa vlasti koji bi stizao na mjesta potencijalnih nemira i izvještavao o njima s ciljem da se nešto poduzme prije no što izbije prava kriza", rekao je John Borawski na skupštini NATO-a u Bruxellesu. Druge zemlje žele da se osim dosadašnjih individualnih ljudskih prava dokumentima KESS-a zajamče i prava manjinama. Dio problema je u tome što su mnoge europske granice arbitražom povučene na način kako je to rađeno nakon Prvog svjetskog rata i kasnije. Potencijalne eksplozivne mješavine etničkih manjina tim su potezom natjerane da žive zajedno - kao u Jugoslaviji. Međunaslov: Za Jugoslaviju je prekasno Sve dok je trajao hladni rat, te su napetosti plutale ispod površine dominantnih pitanja suparništva dviju velesila. Sada su isplivale na površinu. Sukob između općenito proklamiranih prava na slobodu i potrebe da se održi međunarodni poredak otežava rješenje problema. Francois Heisbourg, direktor Međunarodnog instituta za strateška istraživanja (IISS), sa sjedištem u Londonu rekao je kako je danas jedan od ključnih zadataka međunarodnih organizacija "pomiriti načelo samoodređenja sa zahtjevima za vlastitom državom". "Danas je vrlo kasno", rekao je on. "Za Jugoslaviju je suviše kasno. Želim da naše zemlje ulože više napora u KESS-u kako bi jače zagrizle u pitanje stautsa manjina". Prema mišljenju diplomata dozvoliti državama da se nastave usitnjavati diljem Istočne Europe, Balkana i Sovjetskog Saveza znači prepisati recept za kaos. A osobito je to istina uzmu li se u obzir i ozbiljni gospodarski i socijalni problemi tih područja, dodaju oni. No diplomati priznaju kao su se pojedine utjecajne zapadne države vrlo sporo laćale tog pitanja, djelomično iz straha da ne kompromitiraju svoja stajališta prema vlastitim manjinama. Međunaslov: između proklamacija i prakse "Španjolska ima svoje Baske, Francuska Korzikance, Britanija Sjevernu Irsku i Škote - sve one strahuju da bi time mogle otvoriti Pandorinu kutiju", rekao je jedan diplomat na dužnosti u Bruxellesu. KESS-ovu Parišku povelju potpisalo je godine 1990. tadašnjih 35 zemalja članica i u njoj vrlo jasno stoji da manjine moraju biti poštivane a granice se mogu mijenjati jedino pristankom svih strana u pitanju, a ne silom. Na nedavnim sastancima NATO-a, Europske zajednice i Zapadnoeuropske unije istaknuto je da su svi ti principi otvoreno kršeni u novim malim ali prljavim ratovima potpaljenim etničkim i nacionalističkim strastima. Zapad je pozvao na prekid vatre i proglasio neprihvatljivim bilo kakvo mijenjanje granica silom. No najveći dio država pažljivo izbjegava da oštre riječi osude podupre i kažnjeničkom vojnom akcijom u slučaju da diplomacija i sankcije ne uspiju. Ljudski i materijalni troškovi mogli bi biti ogromni; rezultat je uvijek neizvjestan. "Nitko se zapravo ne želi toga primiti u Helsinkiju", rekao je Borawski. "Jedini ljudi za koje je vojna intervencija doista rješnje su oni koji trpe napade". (Hina) mh 041434 MET jul 92