IZBOR IZ PISANJA STRANOG TISKA I EMISIJA RADIO I TV POSTAJA

ZAGREB, 1. srpnja (Hina) RADIO DEUTSCHE WELLE (Pregled tiska) - Gospodarski list 'Handelsblatt' razmatra posljedice Mitterrandova posjeta za francusku unutarnju politiku. "Stari politički lisac svojim je protivnicima još jednom pokazao vlastite sposobnosti. Građanska oporba je zbunjena. Francuska je svjetskoj javnosti pokazala da jedna srednje jaka europska sila i te kako može biti svjetska sila. Pritom se nikako ne smije zaboraviti da je angažman francuskog predsjednika iskren. Uza svu iskrivljenost koju politika sa sobom nosi, nikada nije bilo nikakve sumnje da je Mitterrand zainteresiran za sudbinu ljudi, i to ne samo za sudbinu svojih sugrađana". * * * Komentator 'Handelsblatta' piše o važnosti posjeta predsjednika Mitterranda za europsku vanjsku politiku: "Ova demonstrativna gesta zaokret je u stogodišnjoj francuskoj politici prema Balkanu. Mitterrand je tim riskirao Srbe, koje Francuska već desetljećima podupire. Mitterrandov je posjet Bosni i konkretan znak Bonnu. Saveznoj Republici Njemačkoj treba pokazati da nije sama u svojoj politici prema Jugoslaviji. Time se pokazuje zajedništvo Bonna i Pariza u jugoslavenskom pitanju, a poslije sastanka na vrhu u Lisabonu, postavlja se drukčije nego prije i pitanje o konkretnom vojnom rješenju krize". * * * Japanski konzervativni list 'Japan Times' smatra da Mitterandov posjet Sarajevu podsjeća na dva svjetska rata. Misiju francuskog predsjednika list ocjenjuje: "Uoči odlaska iz Sarajeva Mitterrand je izjavio da izgled grada budi sjećanje na drugi svjetski rat. Ako Balkan ponovo eksplodira, mogao bi postati pravo zgarište. Sedamdesetpetogodišnjeg Mitterranda nije trebalo podsjećati da se njegov posjet podudara s godišnjicom ubojstva austrougarskog prijestolonasljednika Franje Ferdinanda u Sarajevu, g.1914. Posljedica tog atentata bili su milijuni žrtava u svijetu, Nije dakle nikakvo čudo što su stariji državnici spremni riskirati tako mnogo za mir. Svijet je utoliko zahvalniji ako oni u tome povremeno imaju čak i uspjeha". * * * 'Mannheimer Morgen' komentira odluku Vijeća sigurnosti o slanju još tisuću plavih kaciga u Sarajevo. List piše: "Iz dana u dan raste međunarodni pritisak na Beograd. Sada ni UN više ne dopuštaju da ih predsjednik Srbije Slobodan Milošević vuče za nos. Tisuću vojnika u Sarajevu ne treba poslužiti samo za otvaranje sarajevske zračne luke za dopremanje humanitarne pomoći. Ta se odluka može protumačiti i kao objavljivanje rata Beogradu. Jer, sve više političara, a među njima i njemački ministar vanjskih poslova Kinkel, u međuvremenu uzimaju u obzir i vojnu opciju kao posljednje sredstvo, ako Srbija u međuvremenu ne promijeni mišljenje i najzad ne obustavi svoj osvajački rat. Odluka UN da se pošalju mirovne snage u Sarajevo stiže prekasno, pogotovu što tisuću vojnika ne može dokrajčiti besmisleno krvoproliće. UN stoga moraju pojačati svoj angažman u BiH, jer na čovjeka kao što je Slobodan Milošević dojam ostavljaju samo konkretna djela". * * * Francuski 'Le Monde' bavi se stanjem u Srbiji i položajem predsjednika Miloševića. List piše: "Poslije Mitterrandova posjeta Sarajevu, Milošević - snažni apostol velike Srbije, nalazi se pritješnjen uza zid. Ili će Srbima u Bosni narediti da prekinu vatru, ako već ne želi narediti povlačenje, ili će krenuti u slijepu ofenzivu, koja će izazvati zaoštravanje borbi u Bosni i njihova proširenja na dosad pošteđena područja, primjerice Kosovo. Stanje postaje još ozbiljnije za nekadašnjega komunističkog aparatčika, koji je postao propovjednik velikosrpskog nacionalizma jer je on izložen sve većoj kritici golemog dijela naroda, a sankcije protiv Srbije nisu imale učinak bumeranga, čemu se Milošević nadao. One nisu izazvale val mržnje prema strancima koje je izazvao srpski predsjednik i nisu ušutkale one koji se bore protiv njegovih metoda i protiv njegova cilja". RADIO FRANCE INTERNACIONALE (Pregled tiska) - Uvodničar 'Le Monda' ocjenjuje da je "nakon odugovlačenja Francuska konačno odredila gdje je pravda u 'jugoslovenskom' ratu i što je u njemu neprihvatljivo". Uvodnik nagađa da je Mitterrand možda spreman, kao i SPC, da se žrtvuje Milošević, iako je donedavno spremao posredničku misiju između Srbije i Hrvatske u kojoj se računalo na srbijanskog predsjednika. * * * Stanko Cerović piše o položaju oporbe u Srbiji nakon nedjeljnog mitinga u Beogradu. Kako ocijeniti demonstracije ovisi o tome, piše Cerović, kako se gleda na stanje u Beogradu. "Ako je to na primjer početak procesa stvaranja oporbe, onda je to uspjeh, dinamika je pozitivna. A ako je ovo maksimum oporbenog prosvjeda, onda je nedovoljno. Međutim", ističe kako se nešto ipak može procijeniti". Prvo, broj sudionika je bio manji s obzirom na najavljeni broj i s obzirom na nezadovoljstvo koje građani osjećaju prema režimu. "Važno je pitanje je li manifestacija slika nezadovoljstva u Beogradu ili samo slika mogućnosti oporbene koalicije DEPOS". Ako je oporba okupila sve nezadovoljnike u Srbiji, ističe Cerović, režim u Srbiji može biti miran, jer je prosvjed okupio manje demonstranata nego što ih je bilo na posljednjim demonstracijama za mir, iako je pripreman tjednima i uz potporu akademika, crkve i kralja. Cerović upozorava kako vlast mora znati da je nezadovoljstvo veće nego što je to vidovdanski prosvjed pokazao i prema tome bi trebala usmjeravati svoju politiku. Ipak, dodaje kako DEPOS mora zaključiti da je vidovdanska manifestacija bila neuspjela, a kao razlog mora konstatirati da je nije slijedila demokratska oporba. Zamjera DEPOS-u da se ne postavlja dovoljno oštro prema politici Slobodana Miloševića, te da je sam sebi priredio zamku: "Njegov zahtjev za ostavkom Miloševića je jasan, ali razlozi za ostavku oslabljeni, što pojačava činjenica da su dojučerašnji Miloševićevi suradnici članovi DEPOS-a. I cijela ikonografija ovog pokreta je donekle miloševićevska", piše Cerović i zaključuje da DEPOS nije dovoljno u oporbi. On vjerojatno jest u sukobima s predstavnicima vlasti, ali nije radikalno odvojen od svega što ona predstavlja... "Kako stvari stoje, ako se DEPOS radikalno i dokraja ne demokratizira i ne počne baviti politikom, a ne nacionalnim simbolima brzo će se istrošiti i bit će ispraćen od Miloševića kroz ona ista vrata koja je bio namijenio njemu za svečani izlazak", piše na kraju raščlambe Stanko Cerović. BRITANSKI RADIO BBC (Pregled tiska) - 'Times' donosi nekoliko tekstova o zbivanjima na prostoru bivše Jugoslavije a jedan od njih je i analitički osvrt Connora Crusa O'Briena, koji piše o iznenađujućem posjetu Mitterranda Sarajevu i o pozadini takvog političkog pothvata. Uspoređuje posjet francuskog Predsjednika sa stanovitim Gambetom i njegovim bijegom balonom iz zaposjednutog Pariza g.1870. "Gambeta je", piše komentator, "heroj određene francuske političke tradicije, kojoj pripada i Mitterrand. To je patriotska ljevica. Stoga, kad je ovaj tjedan letio preko srpskih linija, onaj slavni let balonom zasigurno je bio u mislima francuskog Predsjednika", tvrdi O'Brien. U nastavku dodaje kako "nije cinično, nego prije svega realno pretpostaviti da, kad neki predsjednik načini veći potez na međunarodnoj pozornici, on to čini u prvom redu zbog mogućeg utjecaja na vlastiti politički ugled kod kuće". Glede međunarodnog značenja Mitterrandova posjeta list drži da je misija francuskog Predsjednika "prevagnula na stranu vojne intervencije, pod pokroviteljstvom UN. Razlog je u prvom redu činjenica da će to utjecati na američkog predsjednika Busha, koji je kronično zabrinut zbog toga što kod kuće ostavlja dojam mlakonje. Potez francuskog Predsjednika pokazao je da su i svi ostali europski čelnici mlakonje, ali većini ne predstoje izbori, kao američkom Predsjedniku", zaključuje 'Times'. (Hina) 010200 MET jul 92