SAVJETOVANJE O PROBLEMIMA KAŽNJAVANJA RATNIH ZLOČINA

ZAGREB, 29. lipnja (Hina) - Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u suradnji s Pravnim fakultetom u Zagrebu organizirala je danas savjetovanje o problemima kažnjavanja ratnih zločina. Prof. dr. Vjekoslav Ibler uvodno je istaknuo da je razlog tog savjetovanja beskrajan niz zločina koje provodi agresor u svom krvavom pohodu na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu i ukazivanje na opasnost od pojave revanšizma onih kojima je zlo nanijeto, ako krivci ne budu izvedeni pred sud. Prof. dr. Davor Krapac govorio je o povijesnim skicama za osnivanje Međunarodnog krivičnog suda, naglasivši da takvog suda nema jer je problematika njegovog ustanovljenja pravno komplicirana. Stvaranjem Haaških konvencija iz 1899. i 1907. definiran je pojam ratnih zločina, ali nisu bile predviđene nikakve sankcije. Londonskom poveljom iz 1945. godine uređen je postupak za gonjenje ratnih zločinaca i prema njemu je djelovao ratni sud u Nuernbergu i Tokiju nakon 2. svjetskog rata. No, prema Krapčevim riječima, još će proći dosta vremena do ostvarenja cilja o međunarodnom krivičnom sudu. Prof. dr. Budislav Vukas koji sudjeluje u radu mnogih međunarodnih tijela, govorio je o novim naporima OUN-a za međunarodno kažnjavanje zločina, istaknuvši da je već 1954. godine stvoren Kodeks zločina protiv mira i čovječanstva, a 1980. godine Opća skupština OUN-a zatražila je od Komisije za međunarodno pravo UN obnavljanje rada na Kodeksu. Godine 1991. iznesen je dovršeni tekst općih preduvjeta za ocjenjivanje krivičnih djela, koji sadrži i nedjela koja se čine u ratu protiv Hrvatske, te Bosne i Hercegovine. Bit Kodeksa je da se za sva krivična djela može suditi samo pojedincima. Ali, dodao je Vukas, postoji i niz elemenata oko kojih se Komisija ne može dogovoriti, a sporost rada Komisije ne daje nadu da će se međunarodni krivični sud ubrzo utemeljiti. Prof. dr. Željko Horvatić kazao je da je pesimizam prethodnih izlagača znanstveno utemeljen i iskustveno opravdan, te da od 1945. godine postoje poteškoće materijalnog krivičnog prava da se oživotvori u takvom međunarodnom krivičnom sudu. Nakon rasprave usvojena je Rezolucija koju Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti upućuje svim akademijama znanosti i umjetnosti i ostalim znanstvenim institucijama, svjetskoj javnosti i svim članicama UN-a. Rezolucija sadrži poziv i molbu da se osude počinitelji brojnih najtežih međunarodnih zločina protiv mira i čovječnosti, a osobito ratnih zločina koji su počinjeni i koje još čine pripadnici bivše jugoslavenske armije i srpskih paravojnih oružanih snaga na teritoriju Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine , zatim se pozvani mole da apeliraju na sva relevantna tijela UN-a, organizaciju Međunarodnog Crvenog križa i promatrače EZ da obavijeste Komisiju za međunarodno pravo UN o težini i učestalosti ratnih zločina s ciljem da Komisija pospješi svoj rad na ustanovljenju jedne međunarodne krivične jurisdikcije, te da predsjednik Međunarodne mirovne konferencije o sukcesiji bivše jugoslavenske države predloži njezinim sudionicima utemeljenje regionalnog međunarodnog krivičnog suda s isključivom nadležnošću domaćih sudova za transnacionalne delikte počinjene na području zemalja potpisnica završnog akta mirovne konferencije. (Hina) mn 291338 MET jun 92