FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

ŠTO PROPISUJU IZBORNI ZAKONI (IZABRANI DIJELOVI)

ZAGREB, 24. lipnja (Hina) - Zakonom o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske (Narodne novine, 17. travnja 1992.) propisuje se da se na vrijeme od četiri godine (čl. 2) za Zastupnički dom Sabora biraju 124 zastupnika (čl.22), ali se njihov broj može povećati ako se se na izborima ne postigne potrebna zastupljenost etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina (čl. 26). U Zastupnički dom biraju se 64 zastupnika u izbornim jedinicama u kojima se u svakoj bira jedan zastupnik, a izabran je onaj koji je dobio najveći broj glasova birača koji su glasovali, a ako dva ili više kandidata dobiju isti broj glasova izbori se ponavljaju. Šezdeset zastupnika bira se u izbornim jedinicama u kojima se u svakoj na približno isti broj birača bira jedan zastupnik, a po jednog zastupnika biraju pripadnici madžarske, talijanske, češke i slovačke, te rusinske i ukrajinske kao i austrijske i njemačke manjine u posebnim izbornim jedinicama koje se određuju Zakonom o izbornim jedinicama za Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske (čl. 23). Pripadnici etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina čiji je udio u pučanstvu Republike Hrvatske veći od osam posto na temelju popisa stanovništva iz 1981. imaju pravo da u Saboru budu zastupljeni razmjerno svom udjelu u ukupnom stanovništvu, a temelj za izračunavanje razmjerne zastupljenosti u Zastupničkom domu je broj od 120 zastupnika tog Doma, dok pripadnici etničkih ili nacionalnih zajednica ili manjina čiji je udio u pučanstvu manji od osam posto imaju pravo izabrati najmanje pet zastupnika (čl. 10). Ako se na izborima za Zastupnički dom ne postigne takva zastupljenost etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina broj zatupnika tog Doma povećat će se do broja koji je potreban za ostvarenje takve zastupljenosti, a izabranima će se smatrati i pripadnici određene zajednice ili manjine koji su bili kandidirani na državnim listama a nisu izabrani i to po redu prema razmjernom uspjehu svake liste na izborima. Ako se ni tako ne postigne tražena zastupljenost predsjednik Republike raspisat će dopunske izbore u onolikom broju posebnih izbornih jedinica koliko je potrebno da se razmjernost postigne. Ti izbori moraju se održati u roku od 60 dana od prvog zasjedanja novoizabranih domova Sabora (čl. 26). Šezdeset zastupnika u Zastupnički dom bira se na području Republike Hrvatske kao jedne izborne jedinicu i svi birači koji pristupe glasovanju biraju zastupnike na temelju državnih listi. U diobi zastupničkih mjesta ne sudjeluje državna lista koja je na izborima dobila manje od tri posto glasova, dok se broj zastupnika koji će biti izabrani sa svake državne liste utvrđuje tako da se ukupni broj glasova koje je dobila svaka državna lista dijeli s brojevima od 1 do zaključno 60, a od dobivenih rezultata 60-ti po redu je zajednički djelitelj kojim se dijeli ukupni broj glasova svake državne liste (čl. 24). Svaka državna lista dobit će onoliko zastupničkih mjesta koliko puta ukupni broj njezinih dobivenih glasova sadrži zajednički djelitelj (čl. 24), pa su tako sa svake državne liste izabrani kandidati od rednog broja jedan do rednog broja koliko je određena lista dobila zastupničkih mjesta (čl. 25). Kandidate za zastupnike i njihove zamjenike mogu predlagati registrirane političke stranke, te birači pojedinačno i skupno. Dvije ili više registriranih stranaka mogu predložiti jednog kandidata i njegova zamjenika i zajedničku državnu listu (čl. 12), dok birači kandidate predlažu na temelju pravovaljano prikupljenih potpisa i to za kandidata u izbornim jedinicama potrebno je najmanje 400 potpisa, dok je za državnu listu potrebno najmanje pet tisuća potpisa (čl. 13). Naziv državne liste je potpuni ili, ako postoji, skraćeni naziv stranke, odnosno stranaka ili stranačke koalicije koja je predlaže, dok je naziv liste koju predlaže skupina birača "nezavisna državna lista". Nositelj liste je prvi po redu predloženi kandidat na listi (čl. 15). Po odredbama Zakona o izboru Predsjednika Republike Hrvatske, predsjednik Republike se bira na vrijeme od pet godina (čl. 1) i to većinom glasova svih birača koji su glasovali, a ako ni jedan kandidat ne dobije takvu većinu izbor se ponavlja nakon 14 dana. Na tim ponovljenim izborima pravo da budu birani imaju dva kandidata koja su u prvom glasovanju dobili najviše glasova. Ako koji od kandidata odustane, pravo da bude ponovo biran stječe kandidat koji je slijedeći po broju dobivenih glasova. Na ponovljenim izborima izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova birača koji su glasovali. Ako kandidati dobiju isti broj glasova izbor se još jednom ponavlja (čl. 17). Kandidati za predsjednika su svi koji su predloženi od jedne ili više političkih stranaka i podržani pravovaljano prikupljenim potpisima najmanje 10 tisuća birača, ili koji su predloženi od birača na temelju pravovaljano prikupljenih najmanje 10 tisuća njihovih potpisa (čl. 8). Izabrani predsjednik Republike stupa na dužnost posljednjeg dana mandata predsjednika kojem ističe mandat, a na dan stupanja na dužnost pred Ustavnim sudom polaže svečanu prisegu kojom se obvezuje na vjernost Ustavu (čl. 49). Predsjednika Republike i zastupnike biraju na neposrednim izborima tajnim glasovanjem hrvatski državljani s navršenih 18 godina (čl. 1 Zakona o izboru predsjednika Republike istovjetan čl. 2. Zakona o izboru zastupnika). Glasovanje se obavlja na biračkim mjestima na području Republike Hrvatske, te na biračkim mjestima u hrvatskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima i inozemnim uredima (čl. 25 Zakona o izboru Predsjednika istovjetan čl. 34 Zakona o izboru zastupnika). Tijela za provođenje izbora za predsjednika Republike su Izborna komisija Republike Hrvatske, općinske izborne komisije i birački odbori (čl. 20 Zakona o izboru predsjednika). Tijela za provođenje izbora za zastupnike su Izborna komisija Republike Hrvatske, izborne komisije izbornih jedinica i birački odbori (čl. 29 Zakona o izboru zastupnika). Ustavni sud Republike Hrvatske nadzire ustavnost i zakonitost izbora i u skladu sa zakonom rješava izborne sporove (čl. 43 Zakona o izboru predsjednika i čl. 53 Zakona o izboru zastupnika). (Hina) mn 241639 MET jun 92

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙