HRVATSKA KNJIŽEVNOST U DIJASPORI

ZAGREB, 24. lipnja (Hina) - "Hrvatska književnost u dijaspori odsad će se sustavnije pratiti i ocjenjivati kako bi se mogla zauzeti svoje mjesto u velikom korpusu što se zove hrvatska književnost", zaključeno je na današnjoj godišnjoj sjednici Sekcije Društva hrvatskih književnika i Hrvatskog centra PEN-a za proučavanje književnosti u hrvatskom iseljeništvu. Sjednici je uz ostale bio nazočan i ministar iseljeništva Republike Hrvatske dr. Zdravko Sančević, koji je kazao da se književnost nastala u dijaspori mora približiti hrvatskoj književnoj kritici, koja često nije sklona ovoj književnosti, zamenarujući da su mnogi Hrvati postali istaknuti pisci, pišući na engleskom, španjolskom, portugalskom i drugim stranim jezicima, te postali članovi brojnih međunarodnih uglednih akademija. Stjepan Šešelj je pripomenuo da se o ovoj problematici možemo učiti još na primjeru hrvatskih latinista, koji su pišući na latinskom, mnogo pridonijeli razvoju i obogaćivanju hrvatske književnosti. To isto potvrdio je i proučavatelj i pisac knjiga o hrvatskim latinistima prof. dr. Vladimir Vratović. Akademik Dalibor Brozović je napomenuo da emigrantska književnost sada u uvjetima kada je Hrvatska priznana država mora ići u intergaciju s domovinskom književnošću, prije svega dodao je Brozović, "treba sagledati njezine estetske kriterije, ne žrtvujući posebne uvjete u kojima je ova književnost nastajala". Članovi sekcije raspravljali su i o nakladništvu ove literature u zemlji i inozemstvu u književnim kolonijama i najavili tri nova djela iz ovog područja: "Ostali hrvatski emigrantski pisci" fra Šimuna Šite Ćorića, "Hrvatski pisci u Gradišću" dr. Nikole Benčića i "Hrvati u podunavskim zemljama" dr. Ante Sekulića. Svoja razmišljanja o vrednovanju i načinu intregracije emigrantske književnosti u domovinsku iznijeli su još akademik Dubravko Jelčić, književnik Vinko Nikolić, dr. Ante Sekulić, književnik Ante Zemljar i drugi. (Hina)mn 241503 MET jun 92