SERVIS POSEBNIH NASLOVA EZ

Nadnaslov: Kako je EZ mijenjala svoju politiku prema Jugoslaviji Naslov: EZ izvlači pouke Podnaslov: Na sastanku u Lisabonu u petak i subotu vođe EZ razmotrit će izvješće stručnjaka o praktičnim aspektima zajedničke vanjske i politike sigurnosti zacrtane Ugovorom iz Maastrichta Piše: Andres WOLBERG-STOK, Reuter BRUXELLES - Godinu dana nakon što su čelnici EZ prvi put pokušali zaustaviti rat u Jugoslaviji, oni će na sastanku u Lisabonu ovoga tjedna pokušati izvući pouku iz svojih nastojanja da izgrade zajedničku vanjsku politiku. Čak je i predsjednik Europske Komisije Jacques Delors priznao da ono što je Europska zajednica postigla na rješenju sukoba u Jugoslaviji pokazuje kako 12 država EZ nije uspjelo govoriti i djelovati kao jedna. Neki diplomati kažu kako su prepirke između država EZ i promjene njihove politike prema Jugoslaviji razumljive, jer je kriza bila nerješiva. No kritičari pak drže da kompleksnost jugoslavenskog sukoba, koji se hrani stoljetnim mržnjama, ne može biti jedina isprika za teškoće Europske zajednice ili za izostanak rezultata mirovne konferencije kojoj je predsjedavao bivši šef NATO saveza lord Carrington. Prije godinu dana tijekom summita EZ u Luxembourgu pljuštale su čestitke na rezultatima kada su vođe uputile trojicu ministara vanjskih poslova na 'olujno' putovanje da bi posredovali pri ugovaranju prvog od mnogih neuspjelih prekida vatre. "EZ je pokazala u izuzetnim okolnostima da je u stanju reagirati i djelovati", rekao je premijer Luxembourga Jacques Santer koji je predsjedavao sastanku na vrhu. Međunaslov: Najvažnije održati federaciju! Kada se u petak i subotu u Lisabonu sastanu vođe EZ razmotrit će izvješće stručnjaka o praktičnim aspektima zajedničke vanjske i politike sigurnosti zacrtane Ugovorom iz Maastrichta o političkoj i monetarnoj uniji. Diplomati očekuju da će summit ograničiti zajedničko djelovanje na Bliski istok i Istočnu Europu, a da će odbaciti takve pokušaje u odnosu na bivši Sovjetski Savez i SAD. Izvješće će također iznijeti pojedine načine kako da se ministarske diskusije o vanjskim poslovima učine djelotvornijima. Diplomati kažu kako su ministri vanjskih poslova često pitanja od ključne važnosti raspravljali sa slušalicama na ušima za vrijeme objeda. Tada su slušali prijevod govora svojih kolega bez pomoćnika koji bi osigurao precizan zapisnik o onome o čemu se razgovaralo i što se odlučilo. To može objasniti česta proturječna priopćenja različitih ministara nakon sastanaka. Ali ne može objasniti promjene politike EZ. Dana 23. lipnja prošle godine, ministar vanjskih poslova Luxembourga Jacqeus Poos - tada predsjednik EZ - rekao je kako je Zajednica dogovorila da neće priznati jednostrana proglašenja nezavisnosti Slovenije ili Hrvatske. Međunaslov: Konačno odbacili neutralnost "Najvažnije je održati federaciju", rekao je britanski premijer John Major tijekom summita u Luxembourgđu. Šest mjeseci kasnije, zanemarujući savjet pravnika EZ koji su izjavili kako Hrvatska još nije spremna, EZ je napravila zaokret i pod jakim pritiskom Njemačke priznala Hrvatsku i Sloveniju. Brojni promatrači EZ upućeni su da motre kako se jedan za drugim krše ugovoreni prekidi vatre. Šest promatrača je poginulo. Borbe su izbile u Bosni i Hercegovini nakon što je i nju u travnju priznala EZ. Makedonija je također proglasila nezavisnost i čeka na priznanje koje koči Grčka tvrdeći da ime te zemlje sadrži teritorijalnu prijetnju za njezinu sjevernu istoimenu pokrajinu. Nakon dodatnih unutarnjih sukoba i pod jakim pritiskom SAD, EZ je prošloga mjeseca svoje neutralno stajalište prema stranama u Jugoslaviji zamijenila trgovačkim embargom prema Srbiji i Crnoj Gori. Njezin su primjer slijedili i UN dodavši sankcijama i naftni embargo. (Hina) mh 231500 MET jun 92