SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov: Tajne intervencije u inozemstvu dobile zeleno svjetlo Naslov: Produžena ruka američke pravde Podnaslov: Američka vlada ima pravo povesti tajne operacije u stranoj zemlji kako bi uhitila ljude okrivljene u SAD i priv ela ih pravdi u onim slučajevima kada vlasti te zemlje odbijaju suradnju s Washingtonom. Piše: Georges DESCHODT, AFP WASHINGTON - Vrhovni sud Sjedinjenih Država potvrdio je legitimnost tajnih intervencija u inozemstvu u svrhu uhićenja osoba za kojima traga američka pravda. Ta je odluka otvorila put novim akcijama u tom smislu, koje bi međutim ipak trebale biti rijetkost, ocijenjuje se u američkim pravnim krugovima. Pravo na intervenciju, koja bi se u tom slučaju provodila bez obzira na lokalne vlasti drugih zemalja, odlučno je potvrdila republikanska administracija, iako je očito osporavano u inozemstvu. Godine 1989. sadašnji Attorney General (ministar pravosuđa) William Barr, tadašnji broj dva u Ministarstvu pravosuđa, potpisao je memorandum u kojem je ocijenio da američka vlada ima pravo povesti tajne operacije u stranoj zemlji kako bi uhitila ljude okrivljene u SAD i privela ih pravdi u onim slučajevima kada vlasti te zemlje odbijaju suradnju s Washingtonom. Barr je očito zadovoljan odlukom Suda. Odluka predstavlja "značajnu pobjedu u našoj konstantnoj borbi protiv terorista i preprodavača drogom", istakao je u svojem priopćenju. Najupečatljiviji primjer takve američke doktrine jest uhićenje, u siječnju 1990, moćnog čovjeka iz Paname, generala Manuela Antonia Noriege, nakon invazije za koju je mobilizirano više od 15.000 ljudi. Nakon dugotrajnog procesa general Noriega je proglašen krivim za trgovinu drogom, te sada čeka na obznanu presude, 10. srpnja. Međunaslov: Noriegini se branitelji nisu dosjetili Novo usvojena odluka o legitimnosti intervencije suda praktički oduzima Norieginim braniteljima mogućnost, koju dosad nisu iskoristili, da ulože žalbu na njegovo uhićenje koje nije bilo zakonito. Popis ljudi koje bi američko sudstvo rado vidjelo pred licem pravde a koji se skrivaju u inozemstvu prilično je dugačak. U prvom redu ondje su bez sumnje dvojica libijskih agenata optuženih da su izvršili atentat u Boeingu američke zrakoplovne kompanije Pan Am koji je eksplodirao iznad Lockerbiea (Škotska) u prosincu 1988. U atentatu je poginulo 270 osoba. Moglo bi se navesti i ime američkog financijera Roberta Vescoa, okrivljenog da je pronevjerio novčana sredstva i sklonio se na Kubi. Na popisu je zasigurno i kralj zlatnog trokuta opijuma Khun Sa, optužen 1990. godine u SAD, ili na primjer bivši šef čileanske tajne policije Manuel Contreras, optužen da je organizirao ubojstvo Orlandoa Leteliera, bivšeg ministra vanjskih poslova u vladi Salvadora Allendea, ubijenog u Washingtonu godine 1976. Analitičari ističu kako su operacije otmice teško izvedive i nose opasnost kako za agente zadužene za njihovo izvršenje tako i za diplomatske odnose između SAD i drugih zemalja. "Morali bismo se zabrinuti za mogućnost represalilja protiv SAD i Amerikanaca koji žive u inozemstvu", izjavio je američki čelnik govoreći anonimno. "Moramo se također brinuti za sigurnosti ljudi koje upućujemo na zadatak. Oni će kršiti lokalne zakone, mogu biti uhićeni i izvedeni na sud", dodao je on. Zbog tih teškoća, ocijenjuju analitičari, moguće je da će produžena ruka američke pravde nastaviti koristiti tajne akcije u inozemstvu samo u izuzetnim slučajevima. (Hina) fp 221409 MET jun 92