ODGOVOR PREDSTOJNIKA UREDA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE HRVATSKE HELSINKI WATCHU

ZAGREB, 18. lipnja (Hina) - U povodu pisma koje je izvršna direktorica Helsinki Watch-a Jeri Laber 22. svibnja uputila predsjedniku Republike Hrvatske dr. Franji Tuđmanu predstojnik Ureda predsjednika Republike Hrvatske Hrvoje Šarinić l2. lipnja uputio je odgovor izvršnoj direktorici Helsinki Watch-a Jeri Laber. Odgovor predstojnika Ureda obljavljujemo u cijelosti: "Štovana gospođice Laber, Zahvaljujem Vam na pismu koje ste 22. svibnja 1992. uputili Predsjedniku dr. Franji Tuđmanu, a koje izražava Vašu uznemirenost posljednjim koracima "koje je poduzela hrvatska Vlada da spriječi slobodu govora, izražavanja i okupljanja u Hrvatskoj". U svezi s tim mogu Vas uvjeriti da niti Predsjednik Republike, niti Vlada Republike Hrvatske nisu poduzeli nikakve mjere u smislu koji Vi navodite. Želim ovom prilikom još jednom potvrditi da je Republika Hrvatska iskreno i duboko odana zaštiti i promicanju temeljnih ljudskih prava i sloboda, kako je to zajamčeno međunarodnim dokumentima i Ustavom Republike Hrvatske (III. poglavlje). Republika Hrvatska, kao i veliki broj drugih zemalja, sankcionira svojim krivičnim zakonima izvršenje pojedinih kažnjivih djela kao što su kleveta, dakle iznošenje ili prenošenje nečeg neistinitog što može škoditi časti i ugledu druge osobe (čl. 75. Krivičnog zakona) ili uvreda (čl. 76. Krivičnog zakona). Od takvih kažnjivih djela zaštićen je po hrvatskom zakonodavstvu svaki čovjek bez obzira na njegov položaj ili službu koju obavlja. U tom pogledu nema razlike u pružanju pravne zaštite između pedsjednika Republike i svakog drugog građanina. Razlika se pojavljuje jedino u inicijativi za pravnu zaštitu. Građanin, prema kojem je učinjeno krivčno djelo, poduzima krivično gonjenje svojom vlastitom tužbom, dok za djelo učinjeno protiv državnog organa ili službene osobe, ako je učinjeno u svezi s njegovim radom ili položajem, gonjenje poduzima javni tužitelj. Na taj način je Javni tužitelj Republike Hrvatske pokrenuo postupak protiv Tatjane Torbarine i Jelene Lovrić, dok se za Viktora Ivančića, Predraga Lucića i Borisa Dežulovića tek traži ispitivanje da li postoje razlozi za provođenje istrage. Drugo kažnjivo djelo koje je sankcionirano u hrvatskom zakonodavstvu je iznošenje vijesti ili tvrdnji za koje osoba koja ih javno iznosi, prenosi ili širi zna da su lažne, a njima se stvara osjećaj osobne nesigurnosti ili ugroženosti kod većeg broja ljudi ili znatan poremećaj u redovnom životu građana (čl. 197. Krivičnog zakona). Ne radi se, dakle, o "deliktu mišljenja" tj. o mirnom izražavanju misli ili pogleda bez obzira na sadržaj. Naprotiv, svatko ima slobodu izražavati svoje mišljenje i poglede i ne može biti ograničen u svom pravu na govor, kritiku državnih organa i slobodu tiska, ali ne može svjesno i namjerno iznositi vijesti ili tvrdnje za koje zna da su neistinite, a tim iznošenjem stvara kod velikog broja ljudi uznemirenost, osjećaj nesigurnosti i ugroženosti. Inicijativa za pokretanje istrage za takvo kažnjivo djelo pripada isključivo javnom tužitelju. Tako je zatraženo da se pokrene postupak protiv Milorada Pupovca i Denisa Kuljiša. Protiv Dobroslava Parage pokrenut je postupak za kažnjivo djelo iznošenja vijesti i tvrdnji za koje je znao da su lažne, a pored toga za pokušaj omogućavanja bijega osobi koja je lišena slobode (čl. 191. Krivičnog zakona), za nedopušteno nabavljanje i držanje oružja i eksplozivnih tvari (čl. 209. Krivičnog zakona), za sudjelovanje u skupini koja sprečava službene osobe u vršenju službenih radnji (čl. 195.a Krivičnog zakona), za pozivanje na otpor zakonitim organima vlasti (čl. 196. st. 1. i 2. Krivičnog zakona i čl. 48. preuzetog Krivičnog zakona / NN 53/91), te za protupravno zauzimanje nekretnina u društvenom vlasništvu (čl. 140. st. 1. Krivičnog zakona). Sve se spomenute osobe nalaze na slobodi, a o njihovoj eventualnoj krivnji će odlučivati isključivo redovni sud. Javni tužitelj nema nikakve druge ovlasti osim prava da traži pokretanje postupka i da u tom postupku zastupa javni interes. Niti Predsjednik Republike, niti Vlada Republike Hrvatske nemaju nikakvu ingerenciju nad djelovanjem i radom suda, niti mogu javnom tužitelju narediti ili zabraniti pokretanje krivičnog postupka. Javni tužitelj je u tome potpuno neovisan, ali je njegova dužnost da pokrene zahtjev za krivičnim gonjenjem za svako krivično djelo. Da li će se protiv te osobe doista donijeti krivična sankcija ili ne odlučuje isključivo sud i svaka intervencija Vlade bila bi apsolutno nedozvoljena. Ne treba imati, prema tome, bojazni da će g. Vladimir Šeks, kao javni tužitelj Republike Hrvatske, provoditi neku politiku koja bi se mogla zvati "lov na vještice". Gospodin Šeks je postupao po zakonu i po dužnostima koje mu zakon nalaže kao javnom tužitelju, a bez ikakvih osobnih motiva. Činjenica da mu se takve namjere mogu, bez ikakvih posljedica, slobodno imputirati u tisku, upravo dokazuje da postoji sloboda tiska i javne riječi. To su sve pojave koje su potpuno unutar pravila života u demokratskom društvu. Što se tiče neodržavanja osnivačke skupštine Socijalne Demokratske Unije 5. svibnja 1992. i namjeravane Međunarodne mirovine konferencije na Visu početkom travnja, mogu Vam samo potvrditi da je u Republici Hrvatskoj osnovan, bez ikakvih smetnji, čitav niz stranaka potpuno različitog profila i da nema nikakvih razloga da se spriječi osnivanje SDU. Intervencija policije bila je usmjerena samo na to da spriječi sukob osnivača stranke s gnjevom građana kojima se ne sviđaju politički program i ciljevi SDU. Inicijatori za osnivanje te stranke mogu svoj skup održati kad god žele i gdjegod nađu prikladno mjesto za to. Održavanje konferencije na Visu doista je moglo biti upotrebljeno kao izgovor za intervenciju Jugoslavenske armije protiv lokalnoga stanovništva s obzirom na iskustva koja smo do sada imali u ratnim prilikama. Nema razloga da se ta konferencija ne održi na Visu, sada kad hrvatske vlasti kontroliraju taj otok, ili negdje drugdje. Dozvolite mi, na kraju, da Vam zahvalim na brizi Helsinki Watch-a za zaštitu i unapređenje ljudskih prava i sloboda u svim zemljama, pa tako i u Republici Hrvatskoj. Uvjeravam Vas da će Republika Hrvatska stalno voditi brigu o tome da na njezinom području do povrede tih prava i sloboda ne dođe, i da će na svako kršenje reagirati u skladu s odredbama svog pravnog poretka i međunarodnih instrumenata koje je prihvatila, kaže se na kraju pisma predstojnika Ureda predsjednika Republike Hrvatske Hrvoja Šarinića koje je 12. lipnja uputio u New York izvršnoj direktorici Helsinki Watch-a Jeri Laber. (Hina) vk 181557 MET jun 92