SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov: Prijete li nacionalizmi Europi? Naslov: Oslobođen duh nacionalizma Podnaslov: Svuda uokolo, od bivših jugoslavenskih republika pa do Moldove, razni narodi su dobili ili traže konstituiranje nezavisnih nacionalnih država čije su povijesne granice osporavane i čija je politička i ekonomska životna sposobnost neizvjesna. Piše: Jean BURNER, AFP BEČ - U cijeloj Istočnoj Europi u porastu su nacionalizmi, koje je komunistički režim potiskivao tijekom 45 godina. Potaknuta gospodarskom krizom, ta pojava prijeti ekonomskoj i političkoj stabilnosti zemalja tog područja. Subotnja izborna pobjeda vođe Pokreta za demokratsku Slovačku Valdimira Mečiara u Slovačkoj mogla bi dovesti u pitanje jedinstvo Češke i Slovačke, koja iako je zemlja Istočne Europe, ima najbolje gospodarske perspektive. Svuda naokolo, od bivših jugoslavenskih republika Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedonije pa do Moldove, razni narodi su dobili ili traže konstituiranje nezavisnih nacionalnih država čije su povijesne granice osporavane i čija je politička i ekonomska životna sposobnost neizvjesna. Nezavisna Slovačka mogla bi ugroziti političku stabilnost Madžarske koja je u iskušenju zbog obrane političkih i kulturnih interesa madžarske manjine s oko 600.000 pripadnika u toj zemlji. "Svi ti narodi drže da pad komunizma i nestanak bivšeg SSSR s europske pozornice predstavlja povijesnu šansu dobijanja neazvisnosti o kojoj neki sanjaju stotinjak godina", rezimira jedan istočni Europljanin. Međunaslov: Katastrofalna situacija bivše Jugoslavije S ekonomskog stajališta, to umnažanje nacionalnih država s malim zatvorenim tržištima, koja često gube veze sa svojim bivšim trgovačkim krugovima, nosi opasnost od produbljivanja ekonomske krize, porasta nezaposlenosti, pada životnog standarda i nezadovoljstva naroda. Otkako je 1991. Slovenija proglasila svoju nezavisnost, ta mala republika od 1,9 milijuna stanovnika, stisnuta između Alpi i Jadranskog mora doživjela je drastičan pad životnog standarda i jak pad industrijske proizvodnje. Udvostručio se broj nezaposlenih. Ekonomska situacija ostalih bivših jugoslavenskih republika, uključujući i Srbiju i Crnu Goru je katastrofalna. Hrvatska, bogata žitnica i turistička obala, ne uspijeva više hraniti svoje prognanike i izbjeglice. Bosna i Hercegovina je pred raspadom, a Makedonija jedna od najsiromašnijih zemalja Europe. Kosovo, srpska pokrajina u kojoj živi dva milijuna Albanaca bez političkih prava, još je jedno poprište nacionalističkih napetosti između Jugoslavije, koja to područje drži srpskim povijesnim područjem, te Albanije koja traži bar političku autonomiju za svoje sunarodnjake. Međunaslov: Bugarska i dvije tempirane bombe Svi ekonomski stručnjaci predviđaju najgoru budućnost nezavisnoj Slovačkoj, koju izjeda 12 posto nezaposlenih, a posjeduje gigantske industrijske kombinate i tvornice oružja što su ostale bez tržišta. U Rumunjskoj, predsjednik, bivši komunist Ion Illiescu, angažira se sve više na zbližavanju s Moldovom. Rumunjsko javno mnijenje traži uglavnom spajanje Rumunjske s Moldovom, čija je većina teritorija pripadala Rumunjskoj prije pripajanja SSSR-u 1940. godine, uz opasnost izazivanja oružanog sukoba s Moskvom. To oslobađanje nacionalizama međutim ne rješava strašno ekonomsko siromaštvo zemlje, koja tri godine nakon pada diktatora Nicolaea Ceausescua još uvijek pokušava unaprijediti gospodarstvo, koje je i dalje, uz rijetke iznimke, državno te funkcionira vrlo loše. U Bugarskoj, izvrgnutoj ekonomskoj iscrpljenosti, pitanje turske manjine, koja broji 900.000 ljudi i ponovno izbijanje problema Makedonije, tempirane su bombe koje mogu svakog trenutka ugroziti političku stabilnost te zemlje Balkana. Većina Bugara smatra da su Makedonci bivše Jugoslavije Bugari, a nezanemariva manjina sklona je makedonskom pripojenju Bugarskoj. Madžarska nema problema nacionalnosti unutar svojih granica, ali je trostruko uključena sa svojim nacinalnim manjinama u Slovačkoj, Rumunjskoj i Jugoslaviji, koje zajedno okupljaju 3 milijuna ljudi. U nekoliko je navrata konzervativna vlada upozorila kako neće dozvoliti dovođenje u pitanje kulturnih i lingvističkih jamstava Madžara u dijaspori. (Hina) fp 142343 MET jun 92