SERVIS POSEBNIH NASLOVA NORDIJA

Nadnaslov: Žene Sjeverne Europe predvode u borbi protiv Europske unije Naslov: Referendum za EU: prevagnulo žensko "Ne" Podnaslov: Žene u Švedskoj opiru se politici pristupa EZ "jer imaju više toga za izgubiti", svoja mukotrpno izborena prava: visoku stopu zaposlenosti i seksualnu jednakost. Piše: Tony AUSTIN, Reuter STOCKHOLM - Nordijke su u prvim borbenim linijama rata protiv čvršće europske integracije strahujući da će država blagostanja i njihova vlastita mukotrpno izborena prava trpjeti u strukturi kojom dominira muškarac. U Danskoj, Finskoj, Norveškoj i Švedskoj žene su daleko skeptičnije od muškaraca glede čvršće integracije u Europsku zajednicu u kojoj vide prijetnju visokoj stopi zaposlenosti i seksualnoj jedankosti u njihovim zemljama. "Žene strahuju za dobrobit uđemo li u Europu", kaže Tore Bredal, upravitelj pri norveškom MMI institutu za istraživanja. "S pravom ili krivom, one misle kako bi se u tom slučaju mi morali prilagoditi (niskim) standardima socijalnih prava Zajednice." Švedska i Finska već su uložile zahtjev da se pridruže EZ. Očekuje se da će Norveška to učiniti u studenom. Švedska, Finska i Norveška članovi su EFTA-e (Europsko udruženje za slobodnu trgovinu) koje je potpisalo sporazum s EZ u svibnju kojim se od sljedećeg siječnja ujedinjuju u najveće svjetsko tržište. Marita Ulvskog, socijaldemokrat iz Švedske opire se politici njezine stranke i sadašnje vlade da pristupe EZ te kaže: "Žene su aktivnije jer imaju više za izgubiti." Tisak u Danskoj, koja se godine 1973. pridružila Europskoj zajednici ocijenjuje da je oko 60 posto ženskog biračkog tijela glasovalo "ne" na referendumu održanom 2. lipnja kojim se trebao ratificirati Sporazum iz Maastrichta. Međunaslov: Patrijarhalna, nedemokratska EZ Sporazum o političkoj i monetarnoj uniji udario bi temelje zajedničkoj vanjskoj politici, uveo jedinstvenu valutu i ojačao centralne institucije EZ na uštrb institucija unutar zemalja članica. Ispitivanje što ga je nakon danskog referenduma proveo stockholmski list Expressen pokazalo je da se 16.710 njegovih čitalaca protivi ujedinjenju dok ih je svega 5.408 "za". "Upravo kao i u Danskoj, posebno su žene, bez obzira na životnu dob sumnjičave prema Europskoj uniji", kaže list. "Djelomično stoga što vjeruju kako su europski kontinent i Britanija manje uznapredovali u pitanjima ženske ravnopravnosti. Žene također brinu o još dalekom planu da se Švedska pridruži nuklearnoj oružanoj europskoj sili, dodaje Expressen. U Finskoj, Hilkka Pietila, vođa finske nestranačke alternative za EZ/EU rekla je kako vjeruje da žene čine većinu od rastućeg broja Finaca koji su sumnjičavi prema EZ i Europskoj uniji. "Mi smo protiv EZ/EU jer ih držimo za patrijarhalne i nedemokratske. To bi nordijskim ženama oduzelo prava što su ih izborile u proteklim desetljećima, poput gotovo 70 posto poslaničkih mjesta u finskom parlamentu koja zauzimaju žene te bi ih prepustile hijerarhiji kojom dominiraju muškarci", rekla je ona. U Norveškoj, postotak žena što se protive EZ porastao je u proteklih 20 godina, rekla je Bredal iz MMI. Kao i u Švedskoj, žene u Norveškoj zauzimaju dva od tri radna mjesta u javnom sektoru te strahuju da bi prve ostale bez posla pobijedi li birokracija iz Bruxellesa kojom dominiraju muškarci. Međunaslov: Lobby protiv EZ manipulira ženama Martin Seater, istraživač pri norveškom institutu za međunarodna pitanja, rekao je kako međunarodna gospodarska klima, a ne EZ, ugrožava radna mjesta. No lobby protiv EZ promišljeno igra na žensku nesigurnost u pogledu posla. Bredal kaže: "U svemu tome ima i mitova i stvarnosti. U Norveškoj je rasprava vrlo emocionalna. No žene će radije pristati na mekše, unutrašnjim vrijednostima orijentirano društvo, no mačistički kapitalizam". Skandinavka kombinira obiteljski život i plaćeni posao, U tome joj uvelike pomažu dobro organizirane javne službe koje skrbe o djeci, starijim i bolesnim osobama dok ona radi. U Švedskoj je zaposleno 90 posto žena u dobi kada su sposobne rađati, pa ipak statistike pokazuju da je natalitet od 2,15 djeteta po ženi četvrti po visini u Europi, nakon Cipra, Islanda i Irske. Plaćeno materinstvo traje 15 mjeseci, a može se čak i podijeliti između roditelja. Dobro organiziranoj mreži za njegu djeteta valja nadodati i velikodušna prava za bolovanje zbog bolesti djeteta ili roditelja. "Jedini je problem Švedske što tako mnogo žena zadržava posao na tržištu rada iako su često odsutne", kaže statističarka Britta Hoem. Do prošlog tjedna, Finska i Švedska željele su se EZ pridružiti na jednak način kako je to učinila Danska u kojoj su vidjele uzor i pozitivan primjer. Norveška, koja tek traži prijem u EZ, zauzimala je slična stajališta. Referendum je međutim razočarao sve tri zemlje. "Čini nam se da nam po prvi puta vjetar puše u krmu", kaže Ulvskog. (Hina) fs 121348 MET jun 92