PRIOPĆENJE S PLENARNOG ZASJEDANJA HRVATSKE BISKUPSKE KONFERENCIJE

ZAGREB, 11. lipnja (Hina) - Katolički biskupi, članovi Hrvatske biskupske konferencije, održali su 9. i 10. lipnja 1992. godine u Zagrebu svoje plenarno zasjedanje, prvi puta nakon prestanka djelovanja prijašnje "Biskupske konferencije Jugoslavije", priopćeno je danas iz Hrvatske biskupske konferencije. Zbog teških ratnih događanja na području Bosne i Hercegovine sarajevski i banjalučki biskup nisu mogli doći na ovaj sastanak, nego su mu uputili svoje pismene poruke. Biskupi na saboru obaviješteni su tako o potresnim zbivanjima koja usred ratnog razaranja i narasle mržnje napadača proživljavaju crkvene zajednice u Bosni i Hercegovini. Oni duboko suosjećaju sa svima napadnutima i patnicima, izražavaju im punu kršćansku solidarnost i podržavaju ih svojom molitvom, u nadi da će im se, pod Božjim ravnjanjem i zalaganjem ljudi dobre volje, uskoro moći pružiti neophodna pomoć, navodi se u priopćenju. Za hrvatske biskupe ovo je bila prilika da se prvi puta kao zajednica susretnu s apostolskim nuncijem u Republici Hrvatskoj msgr. Giuliom Einaudijem, koji je kao izaslanik Svetog Oca Ivana Pavla II. došao u našu Republiku početkom svibnja o.g. Zahvaljujući na pozdravnim riječima koje mu je na početku sastanka upravio predsjedatelj biskupskog zasjedanja, zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić, nuncij msgr. Einaudi izrazio je svoje pozdrave svima prisutnima te im je iznio program svoga služenja bilo kod Hrvatske Crkve kao i kod Republike Hrvatske, naglasivši da ga Papa šalje k nama naročito kao glasnika kršćanske nade, kaže se u priopćenju. U priopćenju se nadalje navodi da su biskupi to dvodnevno zasjedanje prvenstveno posvetili brojnim aktualnim temama iz života Hrvatske Crkve koje nisu bili dospjeli obraditi na svom posljednjem sastanku koncem mjeseca travnja. Tako su sada opširnije raspravili pitanje priprave zajedničkog programa obnove u našim dijecezama koje su izravno pogođene i opustošene sadašnjim ratom, te su donijeli odluke za daljnji rad na izradi toga programa. U ovom času nisu još poznati pravi razmjeri ratnih pustošenja, nego će se oni morati utvrditi čim to prilike dopuste. Za koordinaciju svega rada na ovom području zaduženo je, kako je priopćeno, Tajništvo Hrvatske biskupske konferencije. Jedna od središnjih tema ovog biskupskog zasjedanja bilo je oblikovanje statuta Hrvatske biskupske konferencije, koji će biskupi uskoro poslati Svetoj Stolici u Rim radi odobrenja. Oni ujedno očekuju da će Sveta Stolica na temelju predloženog statuta moći nakon toga i formalno potvrditi Hrvatsku biskupsku konferenciju. Tijekom ovog zasjedanja biskupi su nadalje proučili i doradili Statut "Hrvatskog Caritasa", koji je - prema čl. 1 - pastoralna ustanova Hrvatske biskupske konferencije radi promicanja djelotvorne kršćanske ljubavi pojedinaca i cjelokupne crkvene zajednice. Član 3. Statuta navodi kako Hrvatski Caritas nosi znak Internacionalnog Caritasa s natpisom "Hrvatski Caritas", s imenom i znakom Caritasa mogu se služiti samo one ustanove koje su uključene u Hrvatski Caritas. Između drugih tema biskupi su nadalje razmotrili više pitanja koja se odnose na župsku katehizaciju i na vjeronauk u javnim školama u Hrvatskoj. Za rješavanje aktualnih pitanja na tom području oni su uspostavili posebnu Komisiju. Biskupi su nadalje razmotrili neke prijedloge sadašnjeg nacrta zakona o denacionalizaciji koji se odnose na pitanje crkvene imovine što ju je raniji komunistički režim bio oduzeo Crkvi, na taj nacrt zakona biskupi imaju svoje primjedbe. Za ostvarenje njenog poslanja Crkvi su naime i danas potrebna nužna materijalna sredstva (npr. za školovanje i uzdržavanje crkvenih službenika, školovanje kateheta, za karitativnu djelatnost, za gradnju i uzdržavanje bogoštovnih objekata itd.) te ona očekuje u tome razumijevanje od svih ljudi dobre volje. Biskupi su upoznati s reagiranjima pojedinih novinara na njihovu poruku o zaštiti ljudskoga života. Oni ne žele ulaziti u polemiku, ali su svjesni da su takva reagiranja pokazatelj nezdravog stanja u društvu, ponekad neprimjerena i uvredljiva tako da izlaze izvan okvira kulturnog ponašanja, navodi se u priopćenju. (Hina) mć 111710 MET jun 92