PREGLED TISKA "NEDJELJNA DALMACIJA": INTERVJU S PREDSJEDNIKOM TUĐMANOM

"NEDJELJNA DALMACIJA": INTERVJU S PREDSJEDNIKOM TUĐMANOM ZAGREB, 11. lipnja (Hina) - U razgovoru s predsjednikom Republike dr. Franjom Tuđmanom, Josip Jović je na početku postavio 'apsolvirano' pitanje vezano uz primanje Hrvatske u UN. Dr. Tuđman smatra da je to bilo očekivano, ali ne tako brzo. Drži da su dvije činjenice bile odlučujuće: Hrvatska se obranila od agresije, a dosljedna i principijelna vanjska politika uvjerila je inozemstvo da je prihvati. Ocjenjuje da su u tome važnu ulogu imali i susreti sa svjetskim državnicima koji su se odvijali izvan očiju javnosti. Dr. Tuđman kaže da se rat nije mogao izbjeći, ali je on uložio sve napore da se izbjegne, a kad je počeo, ublaži. Komentirajući razgovore koje je vodio s Miloševićem i Kadijevićem, ističe kako se tada "mi jednostavno nismo mogli onako goloruki, oduprijeti", a osim toga u određenom dijelu, poklapali su se srpski imperijalistički planovi s vojnim interesom. Predsjednik kaže da je igrao na kartu razilaženja interesa vojske i srbijanske politike, a na taj način je uspio spriječiti totalni udar na hrvatske gradove ujesen '90. i proljeće '91. kada Hrvatska još nije bila spremna za rat. Govoreći o svojoj izjavi - 'rat je gotov' - dr. Tuđman podsjeća da je u početku govorio kako rata neće ni biti, a "time smo uspjeli spriječiti jedan opći rat i da armija ne uđe u opću ofenzivu protiv Hrvatske, nego je svoj pritisak učinila potpomaganjem pobune. Kasnije, kad su odustali od opće ofenzive, kad su potpisali primirje, kad su bili poraženi, kad je tri petine Hrvatske potpuno oslobođeno, tada se zaista moglo govoriti da je rat gotov. (...) Ali, to ne znači da mi potcjenjujemo ono što se događa na području Baranje, Dubrovnika, Drniša, Sinja, Zadra i stradanja naših ljudi. Činimo sve da žrtve budu što manje, da se sva naša područja što prije oslobode". Odgovarajući na pitanje o Zaštitnim snagama UN, Predsjednik je podsjetio na način kako je došlo do njihova angažiranja, i rekao kako nije potpuno zadovoljan, ali "treba shvatiti da su za pravo angažiranje mirovnih snaga potrebni mjeseci". Zatim je govorio o načinu rješavanja srpskog pitanja u Hrvatskoj i položaju Hrvata u kotarima, i između ostaloga, napomenuo kako danas Srbi "ne mogu računati na ono što su nekada imali, ne mogu računati na privilegirani status. Mi Srbima dajemo mogućnost ravnopravnog života i sva etnička prava prema normama civiliziranog svijeta. Ni manje ni više od toga! A što se tiče Hrvata u tim krajevima, molim vas, kako njihov položaj može biti ugrožen u samostalnoj i suverenoj Hrvatskoj? Još je nešto sigurno", dodao je predsjednik Tuđman: "Svaki će hrvatski čovjek biti vraćen na svoje ognjište, a pitanje je hoće li se vratiti onaj srpski ekstremist koji je ubio, opljačkao svog susjeda Hrvata i kojemu je spalio kuću". Istaknuo je činjenicu da Hrvatska nije prihvatila točku o trajnoj demilitarizaciji tih područja, a zatim spomenuo područje Knina za koje kaže da "je ključna točka između dalmatinske i panonske Hrvatske i mi tu nikada više ne možemo dopustiti bilo kakvu neizvjesnost, da nam se opet nađu neki Babić ili Martić". Smatra da će sada "i Srbi morati pisati kao Hrvati, u državnom smislu", a dodaje i kako onaj tko ne prihvaća hrvatsku državu - može otići u drugu državu. Ocjenjujući stanje u BiH kaže kako i to dokazuje ispravnost hrvatske politike, ali su "nažalost, tu još mnoga stajališta koja nisu jasna". Ističe kako hrvatski narod mora "prekinuti svoj podređeni položaj", a "zalažemo se za takvo rješenje koje neće izazivati stalne potrese". Na pitanje novinara stoji li iza razgovora iz Graza i Splita, dr. Tuđman naglašava: "Stojim i iza jednih i iza drugih. Jer, nisu u suprotnosti, kako se obično misli. Razgovore u Grazu vodili su hrvatski i srpski predstavnici na crti lisabonskih zaključaka. (...) Glavni cilj razgovora bio je zaustavljanje daljnjih žrtava...", a govoreći o splitskim razgovorima napominje da "mi prihvaćamo konfederaciju Hrvatske i BiH koja osigurava hrvatska prava i vodi prema obustavljanju rata i trajnom rješenju". Za najavljeni susret s predsjednikom Izetbegovićem, dr. Tuđman kaže kako postoji potreba organiziranja zajedničke obrane, problemi izbjeglica i valute, budući da se hrvatska valuta upotrebljava u pojedinim dijelovima BiH, a BiH zasad nema svoj novac. Spomenuo je i izjavu gospodina Izetbegovića u kojoj se govorilo o pripadnicima HVO kao regularnim pripadnicima TO BiH. "Samim tim otpadaju i prigovori koji su hrvatskoj strani stavljeni u izvješću Butrosa Galija. Ovo je sada svakako dobra osnova za suradnju i razgovor. Kad bi bilo pameti, trebalo bi već sada ići u meritum problema, u čemu će glavnu ulogu odigrati opet međunarodni čimbenici" ističe Predsjednik, a zatim dodaje kako se rješenje za BiH mora tražiti s obzirom na interese svih naroda te države. Novinara je zanimalo da li promjene političkih okolnosti u budućnosti - borba za podizanje privrede, demokraciju i tržišne odnose - traže i drukčiju, manju ulogu Predsjednika. "Ne bitno manju nego danas. Pogledajte svijet. To su najobičnija trabunjanja o pretjeranoj ulozi predsjednika. (...) Uzmite francuski primjer, američki, ruski, ukrajinski. Svugdje tendencije idu u prilog predsjedničkom sustavu. Ovisi o okolnostima i ličnostima. Pa i tamo gdje je čisti parlamentarni sustav, kao u Britaniji, Margaret Tatcher je držala sve stvari u svojim rukama. Tamo gdje se robuje parlamentarnom sustavu, stvara se paraliza kao primjerice u Poljskoj, koja je s 29 partija u parlamentu nemoćna provesti neke bitne ekonomske reforme". Komentirao je i opasku o koncentraciji moći u savjetničkim tijelima, i napomenuo: "Savjetnici? Gluposti, koliko ih ima. Piše se više od trideset, a nema ih ni deset, od tih deset nema ni tri savjetnika u pravom smislu". Komentirajući učestale kadrovske promjene u Vladi, dr. Tuđman napominje da se slično radi i u Francuskoj ili Italiji, a ističe činjenicu kako u Vladu nisu ulazili samo HDZ-ovci; "zahvaljujući toj ideji, uspjeli smo postići ono što smo postigli, iako s teškoćama druge vrste. Zbog takvog programa malo je ostalo prostora za oporbene stranke, koje nemaju programa ni u socijalnom ni u državnom smislu i zato se sve svodi na manje-više čisto oporbenjaštvo, oporbenjaštvo radi oporbenjaštva, na prihvaćanja samo jednog stila što ga vidimo u ST-u, Globusu, Danasu, toj vašoj Slobodnoj Dalmaciji. Što je to? Ostatak starog i priključak na jednu politiku koja je objektivno išla na obaranje HDZ-a, na obaranje Tuđmana, odnosno naše politike. To znači da im nije odgovarala politika samostalne Hrvatske, nego nešto drugo. Srećom, oni vladaju sredstvima javnog općenja, pa se samo jako čuju, ali ustvari to je jedna uska, jako uska grupa koja nema oslonca ni u narodu, ni u inteligenciji". Dr. Tuđman ocjenjuje kako će HDZ na sljedećim izborima dobiti više glasova nego na prošlim, a na pitanje što ne bude li izabran, odgovara da će poštovati volju naroda. O odnosima s Maticom hrvatskom kaže da su odlični, a "radi se samo o tome što na čelu MH sjedi čovjek koji ima drukčije poglede na pitanja stvaranja države i razvoja demokracije". Prijedlog za primanje u članstvo HAZU-a je odbio "jer bi to značilo da me u članstvo biraju zato što sam predsjednik". Naglašava svoju okrenutost prema pluralizmu, "ali sam principijelan i odlučan kad smatram da se radi o bitnim hrvatskim interesima". Dr. Tuđman odbacuje mogućnost da bi se Hrvatska mogla vratiti na staro. "Hrvatski je narod sazrio, pobijedio je i komunizam, i jugointegralizam i autonomaštvo, pa može onda sigurno prebroditi i probleme izgradnje demokratskog društva kad je već došao u poziciju da sam odlučuje o svojoj sudbini", kaže Predsjednik, a završno dodaje: "Ovo što dolazi ipak je lakši dio posla!" (Hina) 110011 MET jun 92