SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov: Rad na crno cvjeta u Austriji Naslov: Sto tisuća ilegalaca Podnaslov: Rade za malu plaću, bez ikakve zaštite i poslove koje nitko drugi ne želi raditi Piše: Sandra LACUT, AFP BEČ - Posao na crno se organizira i u uznemiravajućem je porastu u Austriji, gdje su dvije trećine poduzeća, koja su u 1991. godini kontrolirali inspektori Ministarstva rada, ilegalno zaposlila državljanine istočnih zemalja, navodi se u službenom izvještaju. Tijekom posljednjih osam mjeseci 1991. godine, od 857 kontroliranih poduzeća, njih 561 uhvaćeno je na djelu. Ta su poduzeća zapošljavala ukupno 1.749 ilegalnih radnika, uglavnom Rumunja, Čehoslovaka i Poljaka, prema izvješću austrijskog Ministarstva rada. Krajem 1991. godine, broj ilegalnih radnika otkrivenih tijekom kontrola dosegao je broj od 4.100 osoba, prema navodima Minstarstva koje ocijenjuje da ima 80.000 ili čak 100.000 osoba koje rade na crno u Austriji. U svim pokrajinama, ali posebno u područjima koja graniče s istočnim zemljama, inspektori su otkrili nedopuštenu radnu snagu u većini posjećenih poduzeća. Norbert Geldner, stručnjak Austrijskog instituta za ekonomska istraživanja (WIFO), ocijenjuje da 3 posto radno aktivnog stanovništva čine ilegalni radnici koji za malu naknadu rade uglavnom u građevinarstvu, tekstilnoj industriji, poduzećima specijaliziranim za čišćenje, u turizmu i ugostiteljstvu. Međunaslov: Cijene bez konkurencije "Tijekom posljednjih mjeseci, rad na crno se organizirao. Ilegalci stižu u grupama. Zapošljavaju ih austrijske ili inozmene tvrtke koje pomažu poduzećima kojima treba radna snaga za izvođenje njihovih ugovora. Postoje i agencije specijalizirane za prikupljanje ilegalaca", objašnajva Geldner. Predstavnik sindikata metalaca govori i o "austrijskoj tvrtki koja raspolaže ekipama od 10 do 15 osoba spremnih za rad u roku od tjedan dana". Rad na crno doista je pustio korijenje. Tako neki Austrijanac ne oklijeva pozvati "ilegalno poljsko ili rumunjsko poduzeće koje bi izvelo radove žbukanja na njegovoj kući po cijeni koja nema konkurencije". "Radnici na crno često su zaposleni tek na nekoliko mjeseci uz minimalnu naknadu. Češki ili rumunjski građevinski radnik plaćen je 50 šilinga (oko 4,7 doalar) na sat, prema 100 šilinga koliko dobije Austrijanac ili legalni radnik", kaže Geldner. "Zapošljavajući 25 posto radnika na crno, građevinsko poduzeće uštedi 3.000 do 4.000 šilinga (između 250 do 333 dolara) mjesečno po radniku, čime to zapošljavanje postaje vrlo poželjno za vlasnika poduzeća", dodaje on. Međunaslov: Ne oduzimaju posao Austrijancima Zagorac Ilea iz austrijske Radničke komore tvrdi kako se "ne može niti zamisliti do koje mjere su ilegalni radnici iskorištavani". Događa se i da ne dobiju plaću. Ako se žale, preostaje im tek povratak na "Strich" (op. AFP: pločnik za prostitutke, ali i za radnike). "Radeći protuzakonito, nemaju nikakve socijalne zaštite. Razbole li se, nitko ne mari, a plaćaju i pretjerane cijene za mizerni smještaj. Poduzeća često unaprijed saznaju da će se vršiti kontrola te toga dana uklone ilegalce", izjavljuje on. "Ono što oni zarade u Austriji, iako je malo, predstavlja oko četiri puta više od njihove zarade u domovini", ocijenjuje Geldner. "Moglo bi se pomisliti da radnik na crno uzima mjesto nezaposlenog Austrijanca, ali to nije tako. Niti jedan Austrijanac ne želi taj posao, smatrajući ga opasnim i loše plaćenim. Uz ostalo, ocijenjuje stručnjak, dobit zarađena na ilegalnom radniku dijeli se među legalnim radnicima u obliku nagrada, ali na uštrb ulaganja, odakle i proističe sve očitiji zastoj u proizvodnji. (Hina) fp 102115 MET jun 92