DR. GREGURIĆ OTVORIO MEĐUNARODNI HITNI SASTANAK O POMOĆI PROGNANICIMA I IZBJEGLICAMA

I IZBJEGLICAMA ZAGREB, 9. lipnja (Hina) - "Osim onih koji su dali život za obranu domovine, najveći teret rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini podnose branitelji na ratištima, a gotovo jednako toliko i prognanici i izbjeglice i njihovi udomitelji. Naša je obveza da tim ljudima pomognemo te ih, čim okolnosti omoguće, vratimo životu na koji su navikli te zajedno s njima oživimo njihova razrušena, spaljena i opljačkana naselja", rekao je u govoru kojim je otvorio Međunarodni hitni sastanak o pomoći prognanicima i izbjeglicama predsjednik vlade Republike Hrvatske dr. Franjo Gregurić. Sastanak na kojem sudjeluju visoki dužnosnici iz većeg broja zemalja, a kojim predsjedava potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske dr. Mate Granić, sazvan je kako bi se pronašla nova rješenja i mogućnosti nužne međunarodne pomoći za potrebe zbrinjavanja prognanika i izbjeglica. Dr. Gregurić je istaknuo da bez obzira na želju i spremnost Republike Hrvatske da adekvatno zbrine sve prognanike i izbjeglice, bez pomoći međunarodne zajednice to više nije moguće. "Do sada je Hrvatska putem humanitarnih organizacija i od pojedinih država dobila značajnu pomoć, no ona je u odnosu na veličinu humanitarnog problema koji treba riješiti nedostatna", upozorio je dr. Gregurić. Budući da se zbog pogoršavanja ratnih zbivanja u Bosni i Hercegovini može očekivati da će ubuduće broj izbjeglica koji traže utočište u Republici Hrvatskoj i dalje rasti, Hrvatska je primorana ponovno zatražiti povećanje pomoći međunarodne zajednice, uključujući i izravnu financijsku pomoć. Trebao bi se formirati novi, aktivniji način međunarodne raspodjele tereta, a pomoć mora biti i financijska, a ne samo u robi i lijekovima, istaknuo je dr. Gregurić. Podsjetivši da su ovim ratom prouzročena dosad najveća razaranja u hrvatskoj povijesti, dr. Gregurić je upozorio sudionike sastanka da je više od 5.000 ljudi poginulo, a oko 20.000 dosada ranjeno. "Oko 13.000 ljudi vode se kao nestali, dok je još uvijek 2.200 zarobljeno u logorima u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Uništen je Vukovar, uništavaju se Dubrovnik, Petrinja, Gospić, Osijek, Vinkovci i mnogi drugi gradovi. Osim 9 bolnica porušeno je i na desetine manjih zdravstvenih objekata, više od 300 crkava, 200 spomenika najviše kategorije, a teško je oštećeno ili razoreno 37% privrednog potencijala. Ukupne izravne štete od rata u Hrvatskoj procjenjuju se na oko 21 mlrd. dolara, što iznosi 5.000 dolara po stanovniku, društveni proizvod smanjen je za 23,4%, a od ukupno obradivih površina jedna petina nalazi se u ratom zahvaćenim područjima pod okupacijom srpsko-crnogorske vojske", naveo je predsjednik vlade Republike Hrvatske. Danas Republika Hrvatska, osim svojih 260.000 prognanika, zbrinjava i 270.000 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, te oko 30.000 izbjeglica iz Srbije, tj. Vojvodine i Kosova od kojih je registirano njih 10.000. Mjesečno Republika Hrvatska troši oko 91 milijun DEM za pokrivanje troškova zbrinjavanja tih ljudi. Ta svota daleko prelazi mogućnosti Republike Hrvatske, što se direktno odrazilo na porast stope inflacije. "Unatoč spremnosti međunarodne zajednice da se aktivno uključi te osigura potrebnu pomoć za rješavanje izuzetno velike humanitarne problematike u Republikama Bosni i Hercegovini, Sloveniji i Hrvatskoj, bez političkog rješenja apsolutno je nemoguće rješiti i ovaj humanitarni dio. Stoga naglašavam da Vlada RH pozdravlja odluke Vijeća sigurnosti OUN iz rezolucije br. 757 kao politički i moralni čin osude politike sile, terora i agresije protiv suverenih i nezavisnih država Hrvatske i Bosne i Hercegovine te izražava svoju punu podršku i spremnost potpune provedbe tih odluka. Usprkos potpisanim primirjima i lažnim obećanjima agresora nastavljaju se napadi na već razoreno Sarajevo, Mostar, Tuzlu i druge bosansko-hercegovačke gradove i sela. Stoga je stav Vlade Republike Hrvatske da je rat na području bivše Jugoslavije u dosada najkritičnijoj fazi, kada bi ga trebalo nužno, odlučnom intervencijom, konačno zaustaviti. Nedvojbeno je da ekonomske, financijske i diplomatske sankcije protiv Srbije i Crne Gore neće zaustaviti rat. Stoga je Vlada Republike Hrvatske uputila zahtjev Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda da hitno razmotri nužnost ograničene vojne intervencije u Bosni i Hercegovini, kao i druge mjere predviđene u glavi VII Povelje OUN, kako bi se onemogućila vojna sila Srbije u ratnom pohodu", istaknuo je na kraju svog govora predsjednik Vlade Republike Hrvatske dr. Franjo Gregurić. (Hina) tj 091043 MET jun 92