DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA OBILJEŽILO 70. ROĐENDAN DR. TUĐMANA

ZAGREB, 5. lipnja (Hina)- "Hvalevrijedan je i srcu drag običaj Društva hrvatskih književnika da obljetnice života svojih uglednih članova obilježi skromnim domjenkom, ali i prigodnim radnim skupom što je posvećen prosudbi slavljenikova opusa". Tim se riječima obratio večeras predsjednik Društva hrvatskih književnika Nedjeljko Fabrio predjedniku Republike Hrvatske i članu DKH dr. Franji Tuđmanu na svačanoj Skupštini u Društvu hrvatskih književnika koja je priređena u čast 70. obljetnice njegova života. "Naš kolega dr. Franjo Tuđman", dodao je Fabrio, "doživio je ostvarenje svoga znanstveno-književničkoga sna i svojim je državničkim umijećem, strpljenjem i upornošću - u krvavo složenom luku zbivanja od ponude konferderalnoga uređenja do primanja Republike Hrvatske u članstvo OUN-a - učinio stvarnim san generacija hrvatskih pisaca i političara-fantasta, sve odreda nevoljnika, što su pod tijekom stoljetnih povijesnih oluja tražili pod kapom nebeskom za se i za svoj narod pravo na vlastitu državu." "Čestitajući Vam u ime vaših kolege hrvatskih pisaca sedamdeseti rođendan mi Vam kažemo iskreno hvala za sve što ste dosad i što ćete ubuduće još učiniti za probitak mlade, ali nikad više dvojbene Republike Hrvatske. Republika Hrvatska bit će odsad pa u sve vijeke vijekova ono što mi njeni građani budemo htjeli da oba bude!", kazao je Fabrio. Književnik i dugogodišnji urednik Hrvatske revije u emigraciji Vinko Nikolić je slavljeniku predao nagradu za njegovu knjigu "Nacionalno pitanje u suvremenoj Europi" koja mu je trebala biti ureučena prije 21 godinu u Buenos Airesu. Nikolić je istaknuo da je dr. Tuđman imao velikih zasluga u izmirenju i povezivanju svih Hrvata i njihovom duhovnom sjedinjenju u buduće nacionalno hrvatsko biće. Dr. Dubravko Jelčić osvrnuvši se na Tuđmanovo književno i povijesno djelo, napomenuo je da je "on povjesničar koji ne bježi od vrućih tema", a jedna od tih je bila tema jugoslavenstva. Jugoslavensko pitanje dr. Tuđman je ocjenio kao srpski ekspanzionizam nasuprot hrvatskom idealizmu, kazao je dr. Jelčić. Osvrćući se na Izabrana djela dr Tuđmana, dr. Nedjeljko Mihanović je istakao da su posebice zanimljive one rasparve u kojima on svojom izravnom prosudbom prodire u povijesnu sudbinu svoga naroda na razini europskih duhovnih gibanja. "U znanstvenoj političkoj i sociološkoj prosudbi dao je živu sliku razvitka hrvatske sudbine u procjepu između Istoka i Zapada. Na temelju izvorne građe iskazao je živ istarživački interes, izrazivši solidnu erudiciju i dar za povijesne sinteze. Stil mu je prožet strogom logikom i smislom otkrivanja duhovnog ozračja povijesnog razdoblja, a put nas vodi od logike preko područja retorike do obrazaca književene izričajne strukture", kazao je dr. Mihanović. Akademik Stjepan Babić je govorio o jeziku u Tuđmanovim književnim i povijesnim djelima, kazavši da je njegov jezik nacionalnog smjera. Zahvalivši se kolegama na svečansoti upriličenoj njemu u čast, predsjednik Tuđman je uz ostalo kazao, kako hrvatska inteligencija kao nosioc nacionalnog duha i ideje, treba biti i predvodnik u svim područjima kulturnog i duhovnog života. Istaknuo je kako hrvatska država i dalje želi biti otvorena i sastavnica slobodanog demokratskog svijeta, naglašavajući da trebamo biti svjesni da smo iako malen narod, dali svoj prilog europskoj kulturi, te da nema razloga za osjećaj provincijalnosti. Ocjenjujući tom prigodom ulogu kulturnih radnika nezamjenjivom u životu svakog naroda, dr. Tuđman je kazao kako intelektualci trebaju biti krajnje kritični, ali i krajnje odgovorni u predlaganju rješenja. No, nastavio je on, danas je pred nama izgradnja sveukupnog kulturnog i gospodarskog života, a povjesne su okolnosti uspostavom hrvatske države takve, da sami možemo odlučiti o svojoj sudbini. "Žrtve koje smo dali za domovinu su velike, ali povijesno gledajući ni jedan narod nije ostvario svoju slobodu i samostalnost bez žrtava", kazao je on, dodavši kako je on osobno i sama hrvatska vlast učinili sve kako bi one bile što manje. Predsjednik Tuđman podsjetio je i na nepovoljne unutarnje i međunarodne okolnosti i prepreke za stvaranje hrvatske države, kao i na procjene da se Hrvatska neće moći othrvati agresiji i okupaciji. Tom prigodom upozorio je kako je i u intelektualnim krugovima bilo onih koji su bila za druga rješenje, a ne za hrvatsku samostalnost. Zaključio je međutim, da smo vlastitim prosudbama, jedinstvom svih hrvatskih staleža, kao i objedinjavanjem svih pozitivnih sastavnica hrvatske povijesti ipak ostvarili svoj cilj. Obraćajući se kolegama, on je podsjetio i na svoje članstvo u DHK, kao i na sudjelovanje u antifašističkoj borbi koja je i tada imala obilježja borbe za stvaranje i uspostavu hrvatske države. Dr. Tuđman se uz ostalo založio i za povijesnu sintezu hrvatske nacionalne misli, jer je hrvatski narod kroz svoju povijest upravo zbog nacionalne raspolućenosti i nepomirljivih političkih ideja pretrpio velike gubitke. No, naša sudbina je sada u našim rukama, i ne dopustimo nikome i nikada da ju uzme, poručio je dr. Tuđman, ističući kako danas samo o nama ovisi kakvu ćemo državu imati. (Hina)mc 062212 MET jun 92