SERVIS POSEBNIH NASLOVA UN-OKOLIŠ

Nadnaslov: Promijeniti tijek povijesti prije no što bude prekasno Naslov: Neizvjestan uspjeh Summita o Zemlji Podnaslov: Pripreme za Konferenciju otkrile su brojna razmimoilaženja, štoviše nesalomljive antagonizme i nepovjerenje. Sjever predstavlja četvrtinu svjetskog stanovništva, a troši oko tri četvrtine prirodnih bogatstava i najveći je zagađivač planete. Ali odgovornosti bi se mogle izmijeniti s demografskom eksplozijom Juga. Piše: Fernand PARIZOT, AFP PARIZ - Za našu planetu povijesni sastanak započet će 3. lipnja u Rio de Janeiru. Tijekom dvanaest dana, predstavnici stanovnika zemlje na najvišoj će se razini poduhvatiti teškog zadatka mijenjanja, prije no bude prekasno, tijeka povijesti koji vodi eksploziji siromaštva i samoubilačkom rasipanju prirodnih bogatstava. Konferencija Ujedinjenih Naroda o zaštiti okoliša, nazvana i "Summit o Zemlji" okupit će, 20 godina nakon prvog summita o okolišu u Stockholmu, oko 150 šefova država i vlada. Bit će to izuzetna koncentracija političkih djelatnika oko uzglavlja bolesne planete i sve dubljeg jaza što se ispriječio između malobrojnih bogataša sa Sjevera i erupcije siromašnih masa s Juga, koje jednog dana, za opće dobro, treba pokušati smanjiti. Solidarnost, te novi putovi za dijalog Sjever-Jug koje treba iznaći, zadaci su kojima će težiti sudionici Summita. Dijagnoza je poznata: učinak staklenika, zagađenje, nestajanje šuma, te brojnih životinjskih i biljnih vrsta, rasipanje bogatstava... Poznati su i rezultati takva nesavjesna ponašanja po zdravlje, demografiju i siromaštvo. Ali pitanje ostaje hoće li Konferencija u iznalaženju sredstava uspjeti dokinuti blokadu egoizama i osjetljivosti, te utjecati na poduzimanje konkretnih akcija. Međunaslov: Podijeljena odgovornost Sjevera i Juga Pripreme za Konferenciju otkrile su brojna razmimoilaženja, štoviše nesalomljive antagonizme i nepovjerenje. U subotu je Washington najavio kako neće potpisati konvenciju o genetskoj "bioraznovrsnosti", kojoj je cilj očuvati životinjske i biljne vrste, te prirodna bogatstva. U svezi s tim vitalnim problemom, Washington se nije složio oko načina financiranja programa Konferencije. Sjever, koji predstavlja četvrtinu svjetskog stanovništva, troši oko tri četvrtine prirodnih bogatstava. Tijekom dva stoljeća, kroz svoj fantastičan industrijski napredak i bezgranično iskorištavanje prirodnih bogatstava, najveći je zagađivač planete, te ipso facto uzrokuje ozbiljne globalne probleme okoliša poput učinka staklenika, uništavanja ozonskog omotača i kiselih kiša koje uništavaju vegetaciju. Ali, odgovornosti bi se mogle izmijeniti s demografskom eksplozijom (6 milijardi ljudi u 5 godina), koja će ubrzati pustošenje, nestanak šuma i pogoršavanje beskrajnih problema zagađenja s kakvima se već suočavaju u megapolisima Trećeg svijeta. U tom kontekstu, uspjeh Konferencije u Riu doista je neizvjestan. Sjever, čini se, nije spreman mijenjati svoj način potrošnje. A Jug se grči u ime nacionalne suverenosti, protiv pojma "nasljeđe čovječanstva" strahujući da bi on mogao zakočiti njegov razvoj onemogućavajući mu upravljanje, na način kako on to želi, vlastitim prirodnim bogatstvima. Međunaslov: Norveški nacrt "Budućnost svih nas" Cilj što si ga je Summit postavio je kretanje prema "trajnom" razvoju. Autor nacrta je norveški premijer gospođa Gro Harlem Brundtland, koja u izvještaju iz 1987. godine "Budućnost svih nas", hvali novi tip razvoja temeljen na razumnijem iskorištavanju prirodnih bogatstava i na obvezi razmišljanja o budućim generacijama. Summit o Zemlji bit će dakle otvoreno razmatranje odnosa Čovjeka prema vlastitoj planeti. Program je prenatrpan: Konvencija o klimi, Konvencija o očuvanju bioloških raznolikosti, Deklaracija o šumama (zemlje Sjevera priželjkuju Konvenciju) i Deklaracija Ria (napuštena je ideja o Povelji Zemlje, previše usmjerena na okoliš, po mišljenju zemalja Juga). Konvencije su već potaknule kompromise što su ih neke zemlje i ekolozi ocijenili "daleko u zaostatku" za imperativima zaštite. Konvencije će biti izravno date na potpis šefovima država i vlada. Izgleda da će pregovori biti zbijeni oko "Agenda 21", programa akcija koji svjetsku zajednicu treba angažirati u njezinim odnosima sa Zemljom. "Agenda 21" na 800 stranica obrađuje problem zdravlja, stanovanja, životnog okruženja, poboljšanja uvjeta života i rada, siromaštva, demografskog pritiska. Taj program iznosi politike kakve valja voditi da bi se zaštitila atmosfera, za borbu protiv pustošenja i suše, za zaštitu bioraznolikosti, oceana i njihovih bogatstava, zaštitu slatke vode, te konačno, za ekološku obradu, posebno industrijskog i otrovnog otpada. (Hina) mh 031949 MET jun 92