SABOR BI NA SLIJEDEĆEM ZASJEDANJU TREBAO PRIHVATITI ZAKON O OTPADU

ZAKON O OTPADU ZAGREB, 2. lipnja (Hina) - Sabor Republike Hrvatske trebao bi na idućem zasjedanju prihvatiti i Zakon o otpadu, prvi ekološki zakon rađen na europskim principima, odnosno prije svega usmjeravajući, a ne restrikivan zakon, istaknuo je na današnjoj konferenciji za novinare, koju je organiziralo Javno poduzeće za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, zamjenik ministra zaštite okoliša, prostornog uređenja i stambeno-komunalne djelatnosti dr. Viktor Simončić. To ne znači da će se u Hrvatskoj odlagati tuđi otpad, istaknuo je on, te dodao da su u njegovom ministarstvu mišljenja da zbrinjavanje radioaktivnog otpada treba regulirati zajedno s drugim državama, ta tako njegov uvoz i izvoz u svrhu prerade i korištenja kao sekundarne sirovine temeljiti na Bazelskoj konvenciji i na principu reciprociteta, a ne kao što neki žele sve to zabraniti. Zakonu je priložena i Strategija postupanja s otpadom u Republici Hrvatskoj, čija je osnovna intencija minimalizirati samo nastajanje otpada, a ako se to ne može koristiti ga dalje kao sekundarnu sirovinu i tako minimalne količne otpada zbrinjavati, odnosno odlagati na ekološki način, pojasnio je on. Ističući da su investicije za ekološko zbrinjavanje otpada izuzetno velike, Simončić je rekao da će se stoga ići korak po korak, za neke ciljeve predviđen je rok i od 10 godina, dok je princip da sredstva osiguravaju društvo i prije svega zagađivači, te da treba učiniti sve da se kroz preradu otpada vrate uložena sredstva. Na ratom zahvaćenim područjima nalazi se velik broj izvora ionizirajućeg zračenja, pa je Javno poduzeće za zbnrinjavanje radioaktivnog otpada skupa s Ministarstvom zdravstva i ECOTEC-om kao ovlaštenom institucijom izradilo studiju "Zbrinjavanje radioaktivnih izvora u ratom zahvaćenim područjima Republike Hrvatske". Načelnik Odjela sanitarne inspekcije u Ministarstvu zdravstva dr. Marijan Gunarić pojasno je da se, prije svega, radi o javljačima požara, kojih u Hrvatskoj ima oko 50 tisuća za koje postoji evidencija i o još oko 30 tisuća za koje se pretpostavlja, jer točne evidencije nema, te radioaktivnim gromobranima, kojih je u Hrvatskoj postavljeno oko 600, samo na ratom zahvaćenim područjima oko 100. Javljači požara, rekao je Mladen Novaković iz ECOTEC-a, su bezopasni dok se ne oštete, a radioaktivni gromobrani zrače i inače, bez oštećenja, a najveći je problem što za privremeno okupirana područja nema točne evidenicije što je razrušeno, pa prije nego se na ta područja vrate prognanici treba ih detektorom pretražiti i oštećene javljače požara ili gromobrane uskladištiti. Na neokupiranim područjima ratnih sukoba, prioritet su Osijek i Dubrovnik gdje je najveća koncentracija takvih zatvorenih radioaktivnih izvora, a koje će, ako nisu uništeni, trebati skinuti i uskladištiti prije nego što se počnu izvoditi građevinski radovi, istaknuo je Novaković. Problem su, međutim, dodao je on, skladišni prostori te ograničen broj ljudi koji se time bavi, a rad na terenu ne može početi ako se ne osiguraju uvjeti za normalan i siguran rad, te život radnika. Za provedbu cijelog projekta troškovi se procjenjuju na 140 tisuća DEM, istaknuo je direktor Javnog poduzeća za zbrinjavanje radioaktivnog otpada mr. Damir Subašić te dodao da će se ona pokušati osigurati i u inozemstvu, najavljujući ujedno da bi Hrvatska 16. lipnja trebala biti primljena u Međunarodnu agenciju za atomsku energiju. Današnja konferencija održana je u Institutu za primjenjena društvena istraživanja u Zagrebu, s kojim Javno poduzeće surađuje, kako je rekao v.d. direktor Instituta dr. Ivan Rogić na određivanju identiteta Javnog poduzeća, te u radu na izboru lokacija za radioaktivno odlagalište i na njihovoj prihvatljivosti javnosti. (Hina)ds 021406 MET jun 92