GOVOR PREDSJEDNIKA TUĐMANA NA SVEČANOSTI "DANI SVEUČILIŠTA"

ZAGREB, 1. lipnja (Hina) - "Hrvatski intelektualci u golemoj su većini podijelili sudbinu sa svojim hrvatskim narodom, u ovom prijelomnom razdoblju, davši svoj velik udio za pobjedu u domovinskom ratu, za samostalnost Hrvatske, a također i za njezino međunarodno priznanje", rekao je, među inim, predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman obraćajući se danas u Hrvatskomu narodnom kazalištu sudionicima skupa "Sveučilište u obrani i preporodu Hrvatske", koji se održava u povodu tradicionalnih Dana Sveučilišta u Zagrebu, pod njegovim pokroviteljstvom. Ocjenjujući veoma važnom i nezamjenjivom ulogu koju je imala hrvatska inteligencija u obrambenom ratu, "što smo ga morali voditi podjednako na bojištima i na svim područjima društveno-političkog i gospodarskog života", dr. Tuđman je istaknuo kako su se intelektualci svih staleža uključivali izravno i dobrovoljno u ratna zbivanja na bojištima, u organiziranje obrambenih snaga, u organizaciju ratne proizvodnje i ratne opreme, kao i u političko-informativnu i psihološku djelatnost. Napomenuo je tom prigodom kako je naprimjer način na koji je organizirana opskrba Hrvatske vojske i posebice naoružavanje, prehrana i zdravstvena služba iznenađujuća pojava, kojom su bili zadivljeni i strani promatrači. "Intelektualci svih staleža svojim su zaslugama stekli i najviše časničke činove, uključivo i generalske", izjavio je Predsjednik, dodavši kako su oni jezgra stvaranja novog duhovnog lika Hrvatske vojske. Predsjednik Tuđman odao je priznanje hrvatskim intelektualcima i za širenje istine o Hrvatskoj u svijetu, angažiranjem kulturne i znanstvene elite, a među njima i najvećeg broja nobelovaca za samoodređenje hrvatskog naroda, a protiv barbarske agresije, što je bilo u izravnu korist za međunarodnu afirmaciju demokratske Hrvatske. On je podsjetio i na odlučan doprinos intelektualaca u tome da je za sve vrijeme rata u teškim i za mnoge neizdrživim danima normalno funkcionirao sav državno-upravni i gospodarsko-društveni život. Hrvatski predsjednik zauzeo se uz ostalo da za budućnost Hrvatske moramo ostvariti duhovnu suglasnost svih glavnih čimbenika pozvanih i odgovornih za izgradnju hrvatske države, naglasivši kako obostrani osnovni ciljevi i zadaće imaju biti odstranjivanje ostataka jugo-komunističkog ustrojstva društva i prevladavanje odgovarajućeg načina mišljenja, osmišljenje neposredne materijalne obnove razrušene Hrvatske, selektivno preuzimanje znanstvenih, tehnoloških, gospodarskih, društvenih i političkih dostignuća zapadne civilizacije, uz izričitu brigu za čuvanje nacionalnih kulturnih i duhovnih vrednota, razvoj nacionalne samobitnosti i djelotvoran stvaralački doprinos novom oblikovanju europske i svjetske civilizacije, odnosno prevladavanje njezinih sadašnjih slabosti. Predsjednik Tuđman je naglasio kako u izgradnji hrvatske države posebnu ulogu ima i Sveučilište, zauzimajući se za vraćanje svjetski prihvaćenih akademskih uzusa i kategorija, procjenu postojeće kadrovske i materijalne podloge znanstvenonastavnih disciplina, stvaranje mehanizama koji će osigurati davanje prednosti stručnim kvalitetama, osiguranje otvaranja svijetu i međunarodnoj suradnji. Dr. Tuđman se posebno zauzeo za sprečavanje odlaska najsposobnijih stručnjaka u svijet. On je nadalje odbacio neke potvore kako iza današnje demokratske vlasti ne stoji inteligencija, "za što je navodno kriva većinska stranka HDZ zbog svojega tobožnjeg populističkog antiintelektualizma". S tim u vezi dr. Tuđman je kazao kako od samog početka uspostave demokratske vlasti intelektualci sudjeluju u velikom broju u svim vrhovnim državnim tijelima. Naveo je da su u Predsjedništvu Republike od sedam članova četiri bili akademici i doktori znanosti, da je u dosadašnjim vladama bilo 56 do 60 posto ministara s najvišim znanstvenim zvanjima, te da u tom pogledu nema razlike između vlada, koje su po svom pretežitom sastavu bile vlade većinske stranke i vlade demokratskog jedinstva sastavljene u ratnim okolnostima. Također i u hrvatskom Saboru, rekao je dr. Tuđman, imamo visok omjer zastupnika s najvišim znanstvenim zvanjima, oko 15 posto, a s fakultetskom spremom oko 59 posto. Pri tom je dodao kako je znakovito da većinska stranka HDZ ima gotovo za trećinu višu kvalifikacijsku strukturu od oporbenih. "O sudioništvu hrvatskih intelektualaca u izgradnji samostalne Hrvatske svjedoči i podatak da su svih dvanaest dosada imenovanih diplomatskih predstavnika Hrvatske, tj. ambasadori i šefovi misija, sveučilišni profesori i doktori znanosti, osim jednoga", istaknuo je on, dodavši kako i Vijeće za strategiju razvitka Hrvatske gotovo u potpunosti tvore ljudi iz vrha hrvatskoga znanstvenog i kulturnog života. U izgradnju nove demokratske Hrvatske već je uključena inteligencija, a ona je sama, kao i državno vrhovništvo, svjesna da samo uz puno angažiranje svih intelektualnih stvaralačkih sila možemo izgraditi svoju domovinu po uzoru na zemlje slobodnoga demokratskog svijeta, rekao je dr. Tuđman. Govoreći o okolnostima stvaranja hrvatske samostalnosti, predsjednik Tuđman je istaknuo da je uspostava demokratskog poretka u Hrvatskoj imala neke posebne, "veoma različite značajke ne samo u odnosu na ostale zemlje bivše jugoslavenske federacije nego i na sve ostale od Baltika do Jadranskog i Crnog mora". Podsjetio je kako je ta hrvatska posebnost bila predodređena jakim hrvatskim nezadovoljstvom te ostacima jugoslavensko-integralističkog usmjerenja, znatnom srpskom manjinom u Hrvatskoj, kao i njezinom velikom moći u državnoj upravi, jugo-unitarstičkim i velikosrpskim planovima glede Hrvatske, i napokon nacionalno-preporodnim programskim osnovama i ciljevima središnje političke struje koja je odigrala glavnu ulogu u provedbi demokratske preobrazbe i u postizanju državne nezavisnosti. Istaknuo je među inim kako su demokratske snage na izborima izvojevale tako uvjerljivu pobjedu da su u Saboru raspolagale s gotovo dvotrećinskom većinom, te da je hrvatsko vrhovništvo moglo imati slobodne ruke u provedbi svoje politike. No, bez oslonca na stalnu većinu u Saboru, nastavio je dr. Tuđman, i plebiscitarno izraženu volju hrvatskog naroda na referendumu ne bi bilo moguće djelotvorno vođenje državne politike. On je ponovio kako su velikodržavni beogradski krugovi, spremajući nasilni obračun i rat za obaranje demokratske Hrvatske, računali da je demokratska Hrvatska goloruka te da se neće smjeti ni osuditi oduprijeti, a kamoli moći odoljeti nadmoćnoj JA, da u Hrvatskoj postoji znatna srpska manjina koja se može angažirati protiv hrvatske vlasti, kao i da su glavni međunarodni čimbenici zainteresirani za održanje Jugoslavije po svaku cijenu. Predsjednik Tuđman je kazao da su slične prosudbe bile i u glavnim diplomatskim krugovima i vojnim stožerima, spominjući i "korisnost konstruktivne vojne intervencije protiv nasilnog secesionizma". Unatoč tim i takvim okolnostima, hrvatski narod je ipak izvojevao pobjedu na temelju vlastitih prosudaba, rekao je dr. Tuđman, istaknuvši kako je "razumno vjerovati da će se hrvatski intelektualci zajedno s državno-političkim djelatnicima naroda kojemu pripadaju znati odrediti a zatim svojim stvaralačkim snagama i sudjelovati u ostvarenju nove suverene Hrvatske kao zemlje mira i poštenja, reda i rada, znanja i sreće". "Hrvatska ne pristaje biti europska ili svjetska civilizacijska provincija", zaključio je predsjednik Tuđman, obraćajući se sudionicima skupa "Sveučilište u obrani i preporodu Hrvatske". (Hina) mć 011111 MET jun 92