SERVIS POSEBNIH NASLOVA OKOLIŠ

Nadnaslov: Čime će se u Riu predstaviti bivše komunisitčke zemlje Naslov: Sramna ekološka slika Istočne Europe Podnaslov: Najzagađenije prijestolnice Europe, najkraći životni vijek, najveći postotak oboljele djece u Europi Piše: Sandra LACUT, AFP BEČ - Opustošene šume. Zrak, tlo i rijeke zagađeni. Porast oboljenja dišnih puteva i raka: prava ekološka katastrofa kuca na vrata zemalja Srednje i Istočne Europe. Da se i ne pominju trošne i opasne nuklearne centrale? Dok će se u Rio de Janeiru održavati Konferencija Ujedinjenih Naroda o zaštiti okoliša, nasljeđe 40 godina duge pretjerane industrijalizacije kakvu je provodio komunistički režim čini se nepopravljivo teškim. Poljska, u kojoj brojna područja pate od kroničnog nedostatka pitke vode, gdje je 80 posto hidrografske mreže vrlo ozbiljno zagađeno, a 50 posto rijeka biološki mrtvo, "ekološka je bomba", prema navodima Casimira Rikovskog, profesora šumarstva. U Češkoj i Slovačkoj, ispuštanje plina sumpornog dioksida dosiže najvišu razinu u Europi. Industrijsko zagađenje i upotreba kemijskih gnojiva u poljoprivredi djelomično uništavaju tlo. Trećinu šuma uništilo je izlijevanje plina. U cijeloj Europi upravo je ondje najkraći životni vijek: 67,3 godina za muškarce i 74,4, godina za žene. Međunaslov: Nepopravljivo teško nasljeđe U Madžarskoj su se u posljednjih 10 godina bolesti dišnih puteva uvećale u 28 posto slučajeva, a rak je uzročnik smrti u 18 posto slučajeva. U Budimpešti, jednoj od najzagađenijih prijestolnica Europe, postotak olova u zraku je 31 puta veći od dopuštenih normi. Negdje između 40 i 50 posto tla pretrpjelo je modifikacije njegove strukture. Rezultat: tlo postaje močvarno. Nadalje, 95 posto hidrografske mreže je zagađeno, te kupanje u Balatonu nije preporučljivo. U Bugarskoj je jedan pokus pokazao kako hrčak na jednom od najvećih raskršća Sofije ne može živjeti duže od četiri sata. Većina gradova pati od zagađenosti, no radije plaćaju svake godine kaznu nego da kupe potrebnu opremu za zaštitu okoliša. Rijeka koja protiče u blizini industrijskog kombinata bakra u Srednogorju, istočno od Sofije, zagađena je arsenom u postotku 400 do 4.000 puta višem no što propisi dopuštaju. U gradu Ruse, što leži na Dunavu, na granici s Rumunjskom, sve su češći preuranjeni porodi, urođene mane, rak pluća i infekcije dišnih puteva uslijed zagađenja kemijskih tvornica klora rumunjskog grada Georgiua. Međunaslov: K tomu još i gospodarska kriza U Rumunjskoj se svake godine u atmosferu izbacuje više od 138 milijuna tona otrovnih tvari i zagađenost je neposredan krivac za razaranje 500.000 ha tla. Posebno je pogođeno područje Bukurešta gdje su velika postrojenja kemijske i petrokemijske industrije. U europskom dijelu bivšeg SSSR-a 70 posto poljoprivredne površine teško je oštećeno, a 20 posto polja, nekoć prirodno navodnjenih, sada je pusto. Više od 5 milijuna osoba ozračeno je nakon nuklearne katastrofe u Černobilu 1986. godine. Ugroženi su životi milijun drugih osoba, dok je 8.000 km2 prostora ozračeno. Bolesti 84 posto djece u Rusiji uzrokovane su zagađenjem okoliša. Nakon Černobila, učincima zagađenja pridružuje se i moguća opasnost od nuklearne katastrofe u Istočnoj Europi, gdje gotovo polovica od 58 reaktora koji se trenutačno nalaze u nuklearnim centralama, nije potpuno ispravna i u stanju su opasne trošnosti. Bivše komunističke zemlje ne žele zatvoriti svoje centrale: njihova gospodarstva u krizi i dalje pretjerano ovise o atomskoj energiji. (Hina) mh 302227 MET may 92