IZJAVA PREDSJEDNIKA SABORA DR. ŽARKA DOMLJANA

ZAGREB, 27. svibnja (Hina) - Po povratku s petodnevnog službenog posjeta Koblencu u Njemačkoj, gdje je bio nazočan svečanosti otvaranja Paneuropskih dana i posjeta Bruxellesu (Brisel), odnosno sudjelovanja na parlamentarnoj konferenciji "Nacionalni parlamenti i gradnja Europe", koja je okupila najviše predstavnike parlamenata 31 europske države, predsjednik hrvatskog Sabora dr. Žarko Domljan večeras je izjavio: "Na toj vrlo važnoj konferenciji, koju je je iniciralo Europsko vijeće i Zatupnički dom belgijskog parlamenta, sa ciljem da se potakne projekt ujedinjenja Europe od Atlantika do Urala, govorio sam prvenstveno o situaciji u Hrvatskoj i predložio da se na kraju donese posebna rezolucija u kojoj bi se osudile Srbija i Crna Gora za agresivni rat protiv Hrvatske i BiH. No, na takvim konferencijama postoje različiti interesi, pa su protiv toga bili Grci, dok su Turci predlagali da se uz stanje u Hrvatskoj i BiH također treba spomenuti i Armenija i Azerbejdžan. Baltičke su zemlje predložile da se u rezoluciju uvrsti i nazočnost ruske vojske u njihovim zemljama, itd. Na koncu je prihvaćena rezolucija, koja ne dodiruje ta pitanja i konflikte, već je zaključeno da se o tome progovori u posebnom aneksu. Rezolucija o osudi Srbije i Crne Gore za agresiju na Hrvatsku i BiH bit će razmatrana u daljoj proceduri Parlamentarne skupštine Europskog vijeća." Dr. Domljan je kazao da se na konferenciji razgovaralo i o ulozi parlamenata u budućoj ujedinjenoj Europi, pa su se tako čula i mišljenja da parlamenti zapadnih zemalja još uvijek imaju stanovite frustracije ili pomanjkanje demokracije, te da se na neki način osjećaju potisnutima u stranu, a da jaču ulogu ima izvršna vlast. "S druge strane, u istočnim zemljama, gdje je demokracija tek saživjela, parlamenti su izraz neposredne demokracije i težnje naroda za slobodom, pa se riječ parlamenta više poštuje. Između ostaloga na konferenciji se raspravljalo i o načinu ostvarenja europskog jedinstvo, zatim o ulozi nacionalnih parlamenata, te o temeljnim institucijama buduće Europe. U deklaraciji, koja je jutros usvojena, zaključeno je da je najprirodniji okvir za buduću jedinstvenu Europu upravo Europsko vijeće, koje ne polazi samo od ekonomskih, financijskih i političkih aspekata ujedinjenja, već i od kulturnih i drugih interesa, koji povezuju narode, koji žive od Atlantika do Urala", rekao je dr. Domljan.. Predsjednik Sabora dr. Domljan osvrnuo se i na godišnji kongres Paneuropske unije Njemačke na čijem je čelu Otto von Habsburg (Oto). "Paneuropa je vrlo zanimljiv pokret nastao početkom stoljeća, a inzistira na Europi, koja bi bila utemeljena na kršćanskim i humanističkim tradicijama", kazao je dr. Domljan, i dodao da je u skladu s takvim opredjeljenjima od samoga početka pružala podršku Hrvatskoj i njenoj samostalnosti i bila njen najagilniji odvjetnik u Europskom vijeću. "Jedan od temeljnih načela Paneurope je da svaki narod, veliki ili mali ima pravo na samoodređenje i stvaranje svoje države", rekao je dr. Domljan. Dr. Domljan je naglasio da je u izlaganju potsjetio na stanje u okupiranim djelovima Hrvatske, nedovoljno definiranu ulogu zaštitnih snaga UN, te hrvatsko viđenje buduće Europe, koja bi poštivala identitet svakog naroda. "Mi ne želimo Europu u kojoj će se Hrvatska i hrvatski narod izgubiti. Europa se mora graditi na zajedništvu posebnosti i različitosti", kazao je dr. Domljan. (Hina)mc 271925 MET may 92