SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov: Pristup Grčke EZ ocijenjuje se "neuspjehom" Naslov: Predsjednik Europske komisije ukorio Grčku Podnaslov: Uputivši kritike neuspješnom članu, Jacques Delors ipak nije Grčku osudio na smrt ponudivši joj "moralni ugovor" za iskupljenje Piše: Alain NAVARRO, AFP ATENA - Predsjednik Europske komisije Jacques Delors ukorio je Grčku, jedinu zemlju čiji se pristup Europskoj zajednici pokazao "neuspjehom", da bi joj nakon toga predložio "moralni ugovor" za iskupljenje. Doputovovaši nakratko u Atenu, gdje je u utorak primio nagradu fondacije Onassis, gospodin Delors ukorio je Grčku kao nikada do sada. "Grčko je gospodarstvo očita iznimka" u okrilju Dvanaestorice, "unatoč" znatnoj pomoći koju je Grčka primila od 1981. godine kada je pristupila EZ. "Moramo priznati naš zajednički neuspjeh", rekao je on pred grčkim udruženjem poslodavaca a u prisustvu premijera Constantina Mitsotakisa. Suočena s iskušenjem provedbe sporazuma iz Maastrichta koji skicira budućnost Europe, vrijeme obračuna zapravo je trenutak okrutnosti za Grčku, koja pati stoga što je se uspoređuje s Portugalom, drugom zemljom s juga Europe. Utjecajni britanski tjednik "The Economist" potvrdio je glede Grčke kako "su pojedini Europljani izrazili žaljenje što Sporazum iz Rima ne obuhvaća i član koji dozvoljava Zajednici da izopći nekog od svojih članova." Tvrdeći kako ne kani "postati moralizator", Delors je napomenuo da Grčka "nije sudjelovala u općem pokretu za makroekonomsku usklađenost niti za usklađenost struktura". Europskoj zajednici, kojoj je Delors "spreman" priznati greške i dužnosti, potrebno je da se "glas Grčke čuje" ali ne samo zato da bi Grčka mogla zahtijevati svoja prava..." Međunaslov: Terapiaj elektrošokom Svoje najžešće kritike grčkim čelnicima Delors je ipak uputio iza zatvorenih vratiju. Nije pritom želio "griješnika osuditi na smrt", saznaje se iz njemu bliskih krugova. "Potrebno je da Grčka i EZ sklope moralni ugovor i podijele odgovornost", kako bi se budućnost drugačije promatrala, rekao je on zastupajući otvaranje i konkurenciju. U protivnom, "postoji opasnost da se svi napori iznova pokažu uzaludnima". Odgovarajući Delorsu, Mitsotakis je priznao kako su rokovi dodijeljeni Grčkoj da se uklopi u logiku zajedničkih odluka iz Maastrichta već odavna istekli. Naslijedivši bivšu vladajuću stranku socijalista "PASOK", čiju vladavinu ocijenjuju katastofalnom do te mjere da je Grčku gotovo dovela pred stečaj, Mitsotakis je također branio i oštru politiku koju je započeo dolaskom na vlast, godine 1991. Najavivši usput 50.000 otkaza u javnom sektoru do godine 1993, što je otprilike 10 posto zaposlenih, pozvao je Grke da u narednim godinama ulože "nadljudske napore". Slikovito rečeno, svi se europski stručnjaci slažu da situacija u Grčkoj, a s obzirom na rezultate, odsad iziskuje tretman elektrošokovima prije nego li blagim lijekovima, kako bi ta zemlja mogla dostići rokove Europske monetarne unije. Čak i ne spominjući aferu oko Makedonije, bivše jugoslavenske republike od koje Grci zahtijevaju da se odrekne svog imena, koje je po njihovu mišljenju "isključivo helensko", pojedini partneri Grčke priznaju kako su umorni i razdraženi zbog nemogućnosti da stvari dovedu u red. Međunaslov: Stručnjaci EZ sumnjaju u uspjeh Poboljšan je balans plaćanja, zahvaljujući dodatnim europskim sredstvima. Pomoć Zajednice, koja je u tri godine potrostručena, trebala bi dostići iznos od 5 milijardi dolara godine 1992. Drugim riječima, svaki od 10 milijuna Grka primit će u prosjeku nekih 500 dolara (400 ecu) iz europske zajedničke kase. Pred neuspjehom prvog plana stabilizacije, uključujući i plan privatizacije koji je ostao mrtvo slovo na papiru, EZ ove godine nije deblokirala drugi dio europske pozajmice. Usporena je inflacija. Međutim, uz godišnji ritam od 16 do 17 posto, ona je još uvijek četiri puta viša od europskog prosjeka. Precijenjena drahma jedina je valuta zemlje članice EZ izvan europskog monetarnog sustava (EMS). Vlada je pripremila veliku poreznu reformu, no utaja poreza nacionalni je sport u toj zemlji u kojoj, procijenjuje se, 30 do 50 posto bruto nacionalnog proizvoda otpada na "paralelno gospodarstvo". Stručnjaci EZ izrazili su u ožujku skepticizam glede projekta "obzir na prethodna iskustva". (Hina) 271506 MET may 92