SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov: U gradu Sao Jose dos Campos, u srijedu počinje konferencija o zaštiti tropskih šuma Naslov: Miris paljevine amazonske prašume Podnaslov: Od otkrića 1500. godine do danas, Brazil je iskrčio 426.000 km2 Amazonasa. To je područje veće nego Italija, Portugal i Belgija zajedno Piše: Claire DE OLIVEIRA, AFP RIO DE JANEIRO - Gotovo 11 posto šume Amazonasa, najveće (4.000.000 km 2) i najbogatije tropske šume svijeta i njezinih bezbrojnih životinjskih, biljnih i mineralnih blaga, već je otišlo u dim. Zaštita tropskih šuma te ispuštanje plinova "s učinkom staklenika" bit će jedna od glavnih preokupacija Konferencije Ujedinjenih naroda za okoliš i razvoj, koja će se održati u Rio de Janeiru od 3. do 14 lipnja. U srijedu počinje konferencija o zaštiti tropskih šuma u Sao Jose dos Campos, udaljenom 300 km od Ria. Godine 1991. Brazil je spalio 11.100 km2 šuma (20 posto manje nego u 1990. godini). Od otkrića Amerike 1500. godine do danas, Brazil je već ogolio 426.000 km2 u Amazonasu. To je područje veće nego Italija, Portugal i Belgija zajedno. "Zgarišta, te ogoljavanje namjernim paljenjem šuma, i dalje su jedan od glavnih uzroka pustošenja ogromnog Amazonasa" (57 posto brazilskog područja) potvrdio je agenciji France Presse jedan od istraživača Nacionalnog instituta za istraživanja Amazonasa, Philip Fearnside. Zgarišta su jedina metoda krčenja šuma koju poznaju veliki zemljišni posjednici i seljaci jer, radi se o jeftinoj tehnici stvaranja pašnjaka. Nekontrolirani porast zgarišta, otkako je od 70-ih godina Amazonas pristupan za eksploataciju, načinio je od Brazila "jednog od najvećih zagađivača svijeta", prema navodima privremenog tajnika za okoliš Josea Goldemberga. U tome bi jedino Sjedinjene Države, ZND i Kina mogli nadmašiti Brazil. Međunaslov: Požari i krčenje šuma "Smanjenje zgarišta, zabilježeno u zadnje tri godine nažalost je posljedica recesije i ekonomske krize", žali se Fearnside, dok je za sekretara znanosti i tehologije Edsona Machadoa, smanjenje zgarišta "posljedica kontrola šuma i obustave pripomoći koju je vlada dodijeljivala poljoprivrednicima amazonskog područja". Ekologija se u Brazilu suočava s brojnim preprekama. S jedne strane tu su sljedbenici produktivnosti (često veliki zemljišni vlasnici), koji ne vide nikakvog dovoljno jakog razloga da obustave eksploataciju brazilskih šuma i iz toga izvuku zaradu. Vojska je pak uvijek smatrala da je od nacionalne važnosti otvaranje trans-amazonskih cesta za iskorištenje područja i za nadziranje 11.248 km međunarodnih granica. S druge strane tu su sljedbenici Chicoa Menedesa (ubijenog 1988. jer se protivio interesima velikih posjednika i želio osnovati rezerve za odvajanje lateksa i kestena). Oni drže da će neuredno korištenje šuma prouzročiti dugoročnu deformaciju. Stanovništvo Amazonasa broji 13 milijuna stanovnika (od 146 milijuna Brazilijanaca) i već ima 142 gradova u devet država. Pritisnuti glađu, stotine tisuća slobodnih seljaka krče sve da bi preživjeli, iako prema Fearnsideu, prevladavaju velika imanja zemljoposjednika. Međunaslov: Ostali zagađivači Prema znanstvenicima, više od 50.000 biljnih vrsta (od kojih je 30.000 registrirano) i tisuće životinjskih vrsta, od kojih neki - posebno insekti - još uvijek nepoznati, živi u šumi Amazonasa. Radi se o najvećoj biološkoj baštini svijeta. Rezerve vode u Brazilu predstavljaju polovinu slatke vode naše planete. Uz zlato, Amazonas je također područje bogato željezom (najveće zalihe svijeta), kositrom, bakrom, manganom, boksitom, niklom i visoko napregnutim niobijem, a eksploatacija uvelike napreduje. Oko 600.000 "garimperosa" (tragača zlata) traže rude u tom području i godišnje vade oko 120 tona zlata (podatak iz 1988. godine). Garimpeirosi koriste živu za izluživanje zlata nataloženog u koritima rijeka, odbacujući godišnje između 50 i 70 tona, što predstavlja drugu veliku ekološku prijetnju. Izgradnja velikih hidroelektrana već je potopila oko 4.800 km2 šuma a jedan vladin plan iz 1985. za 2015. godinu, predviđa natapanje 100.000 km2 ili 3 posto cjelokupne šume. Podizanje brana primoralo je nekoliko indijanskih plemena da se isele, uništilo je nikada istražena arheološka mjesta i "potopilo milijune dolara u skupocjenom drvu", izjavio je agenciji France Presse bivši sekretar za okoliš Jose Lutzemberger. (Hina) 271957 MET may 92